Djelatnici Zavoda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku KBC- a Split dnevno obrade nevjerojatnih 2000 pacijenata i oko 7000 uzoraka. Krv im ne pristiže “samo” iz Splita i okolice već iz Makarske, Metkovića, Korčule, Hvara, Dubrovnika, Šibenika i Zadra. Zavod je smješten na dva lokaliteta, Firule i Križine, gdje ukupno radi 120 djelatnika. Čekaonica za pacijente im je skučena, ali unatoč tome dobro su organizirani zbog čega se posao odvija bez većih poteškoća.
Organizacija rada i usluge pacijentima
Pročelnica Zavoda Leida Tandara otkriva da su brojku od 2000 pacijenata u 24 sata prvi put prešli u travnju. Osim dostava uzoraka iz okolnih gradova u Dalmaciji uzorke dostavljaju i privatne kućne njege koje uzorkuju krv pacijenata u njihovim stanovima ili kućama nakon čega je dostavljaju u laboratorij na Križinama.
U laboratoriju na Firulama u jutarnjim satima obrade oko 800 pacijenata dok ostale uzorke šalju bolnički odjeli i Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP). Gužva u čekaonici zaista zna biti velika unatoč dobroj organizaciji. Pacijenti se prvo upisuju u bolnički informacijski sustav, a zatim ulaze po redu na vađenje krvi. Kako bi mogli svladati tako veliki priliv pacijenata otvoreno je čak devet vadilišta. Unatoč velikoj gužvi vrijeme čekanja je 35 - 40 minuta.
Nedavno su dobili zračnu poštu zahvaljujući kojoj se krv više ne donosi ručno u laboratorij. To je skratilo vrijeme čekanja nalaza pacijentima koji su u obradi na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP).
– Mi samo za OHBP dnevno znamo obraditi oko 150 pacijenta. Ambulantni pacijenti redomatski listić mogu preuzeti do 9.30 sati, a uzorkovanje krvi traje dok se ne obrade svi pacijenti koji su uzeli broj na redomatu. Samo u posljednjih pola sata redni broj uzme stotinu pacijenata i pritisak je zaista velik. Uz to imamo i ambulantu za vađenje krvi djece do 7. godine i djece s posebnim potrebama koja se naručuju kako bi se skratilo vrijeme čekanja. Ako nam dođe neko dijete koje nije naručeno i njega primimo.
Savjeti i dodatne informacije za pacijente
S obzirom da dio pacijenata ne zna vrijedi objasniti, kaže Tandara, da se pacijentima nalazi šalju tek kada je cijeli nalaz završen pa tako ako netko vadi krv i za imunološke analize morat će pričekati koji tjedan duže. Razlog tomu je što se neke analize ne rade u istom danu, vrijeme čekanja za određene specifične analize traje od sedam dana do tri tjedna. Pacijenti nalaze mogu podignuti osobno na šalteru laboratorija, ali u većini slučajeva nije potrebno jer se nalazi CEZIH-om šalju liječnicima koji su pacijenta uputili u laboratorij. Pacijenti koji potpišu zahtjev za slanje nalaza elektroničkom poštom isti će dobiti na osobnu e-mail adresu.
– Pacijentima bi preporučila da uvijek prije dolaska na vađenje krvi u laboratorij sa sobom ponesu i papir na kojem su ispisane pretrage koje je potrebno učiniti jer u slučaju pada sustava CEZIH, a to se zna dogoditi, nećemo znati koje analize pacijentu trebaju.
Tandara dodaje da u laboratoriju na Križinama krv vade isključivo hemato-onkološkim pacijentima i imuno - kompromitiranim transplantiranim pacijentima s internim uputnicama kojih je tridesetak dnevno. Čekaonica ispred laboratorija je neadekvatna pogotovo kada se zna da bi pacijenti prije vađenja krvi trebali sjediti 15- ak minuta, za neke hormone i duže.
Redomat putem mobitela
Kako bi olakšali svojim pacijentima djelatnici Laboratorija su im omogućili da putem mobitela s udaljenog mjesta mogu pristupiti redomatu putem QR koda i tako vidjeti kada su na redu za vađenje. Ubrzo će postaviti nekoliko ekrana van laboratorija da bi pacijenti duž cijelog hodnika mogli pratiti kada dolazi njihov red. Tada ne bi trebali biti “osuđeni” na skučenu čekaonicu.
Prioritete pri vađenju krvi imaju djeca, trudnice, dobrovoljni davatelji krvi i onkološki pacijenti koji su trenutno na terapiji. Ono što isto kao važno ističe Tandara je da pacijenti koji trebaju obaviti određenu pretragu prilikom koje će primiti kontrastno sredstvo vađenje krvi trebaju obaviti prije toga, a ne primiti kontrast, pa doći u laboratorij vaditi krv jer to može utjecati na rezultate laboratorijskih analiza.
Najviše zabune znaju im prirediti pacijenti koji nakon dobivenog broja s redomata i upisa zamjenjuju brojeve s drugim pacijentom koji isto čeka vađenje krvi. Tada nastaje problem jer je svatko od njih već zaveden u sustav, pa se to nikako ne smije raditi. A kada neki nalaz pokaže rezultate koji zahtijevaju brzu reakciju liječnika u tom slučaju medicinski biokemičari zovu obiteljskog liječnika koji im je uputio pacijenta, a vrlo rijetko i same pacijente ukoliko to nije moguće.
Moja reakcija na članak je…