Turski državni operater plinske mreže Botas jučer je potpisao ugovor s američkim energetskim divom ExxonMobilom za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (LNG), objavio je ministar energetike zemlje, dovodeći u pitanje hoće li Ankara smanjiti ovisnost o ruskim opskrbama plinom u narednim godinama.
“SAD je već jedan od naših važnih dobavljača LNG-a”, poručio je ministar energetike Alparslan Bayraktar na mreži X, dodajući da je ugovor potpisan u Washingtonu. Ministar nije iznio nikakve druge detalje o sporazumu, ali je dodao: “Ovim sporazumom, koji je planiran kao dugoročan, učinit ćemo još jedan korak prema diverzifikaciji naših resursa”.
Turska ne želi biti ovisna o jednoj državi
Krajem travnja ministar Bayraktar je u intervjuu za Financial Times rekao da Ankara želi izgraditi “novi portfelj opskrbe” koji će je učiniti manje ovisnom o bilo kojem pojedinačnom partneru. Dodao je u intervjuu da će Turska godišnje osigurati do 2,5 milijuna tona LNG-a kroz ugovor s ExxonMobilom, a koji bi mogao trajati desetljeće.
Takav ugovor za super-ohlađeni plin Tursku bi vjerojatno koštao više od milijardu dolara godišnje po trenutnim cijenama. Turska ima vrlo malo vlastite nafte i plina. Jako ovisi o uvozu iz Rusije, Azerbajdžana i Irana, kao i o isporukama LNG-a iz Alžira, Katara, SAD-a, Nigerije i Omana.
Turska nema svoj plin
Unatoč nedostatku izvora ugljikovodika, Turska planira uspostaviti energetsko čvorište odakle bi se tokovi nafte i plina koji stižu u zemlju mogli redistribuirati na europska i potencijalno druga izvozna tržišta. Međutim, neke su zemlje oprezne s ambicijama Turske da postane čvorište energije temeljene na ponovnom izvozu. Zabrinute su da bi se tursko čvorište moglo koristiti za prikrivanje ruskih tokova nafte i plina koji su trenutačno zabranjeni na njihovim tržištima zbog sankcija povezanih s Ukrajinom.
Oko 2,5 milijuna tona LNG-a godišnje pokrilo bi oko 7% potrošnje prirodnog plina u Turskoj na temelju podataka za prošlu godinu državnog Regulatornog tijela za energetsko tržište. Neki od dugoročnih sporazuma Turske s Moskvom o plinu istječu 2025. Više od 40% turskog uvoza plina došlo je iz Rusije 2023., od čega je većina isporučena plinovodima.
Unatoč tome što je Turska članica NATO-a, Ankara i Moskva održavaju snažne trgovinske i gospodarske odnose, a Rusija također služi kao glavni opskrbljivač Turske naftom. Iran osigurava oko 17% turskog uvoza plina, ali ugovor o isporukama plinovodom istječe 2026. Azerbajdžan opskrbljuje 16% plina koji se uvozi.
Raste udio LNG plina u Turskom uvozu
Godine 2022. SAD je opskrbio Tursku s 10% uvoza prirodnog plina, dok je 2023. Turska izašla na spot tržište i uvezla 5 milijuna tona LNG plina iz SAD-a. ExxonMobil povećava svoj LNG portfelj, dok Turska povećava svoju infrastrukturu za uvoz i skladištenje LNG-a. Partnerstvo između njih dvoje ne samo da ima smisla, već je postalo gotovo neizbježno, navodi medij koji se bavi trgovinu naftom i plinom NewsBase.
ExxonMobil je zacrtao povećanje proizvodnog kapaciteta na 40 milijuna tona godišnje do kraja desetljeća, što bi značilo udvostručenje u odnosu na razinu iz 2020. godine. U međuvremenu, proširenje LNG infrastrukture u Turskoj dovelo je do povećanja uvoza LNG plina na 30% svog plina u 2023. u usporedbi s 15% u 2014.
LNG je, jasno, obično skuplji, ali fleksibilniji izvor kupnje plina koji se prevozi brodovima, za razliku od nefleksibilnosti tokova plinovoda. Turska može primati plin putem sedam međunarodnih plinovoda, dok ima pet LNG postrojenja, uključujući tri plutajuće jedinice za skladištenje i regasifikaciju (FSRU) i dva podzemna skladišta prirodnog plina.
Ministar energetike Bayraktar rekao je da je stigao u glavni grad SAD-a na razne razgovore. “Mi smo među rijetkim zemljama u svijetu s našim kapacitetom za plinofikaciju. Nastavit ćemo pridonositi sigurnosti opskrbe energijom i naše zemlje i naše regije”, dodao je Bayraktar. Ministar je u zasebnoj objavi danas na mreži X rekao da se susreo s američkom tajnicom energetike Jennifer Granholm i da je pokrenut energetski i klimatski program između dviju zemalja. “Tijekom našeg sastanka također smo ocijenili mnoge teme kao što su prirodni plin, obnovljiva energija, energetska učinkovitost, nuklearna energija i kritični minerali”, dodao je.