- Kineska vojska kritizirala je prolazak USS Halsey kroz Tajvanski tjesnac, navodeći da su SAD poticale događaj iz političkih razloga.
- Sedma flota američke mornarice branila je prolazak rekavši da je to rutinski iu skladu s međunarodnim pravom.
- Tajvanski tjesnac, ključan za globalnu trgovinu, služi kao točka između Kine i država poput SAD-a i Britanije.
Kineska vojska kritizirala je prolazak američkog razarača kroz Tajvanski tjesnac manje od dva tjedna prije nego što novi predsjednik otoka preuzme dužnost i dok Washington i Peking poduzimaju neujednačene napore da uspostave redovitu vojnu razmjenu.
Viši mornarički satnik Li Xi, glasnogovornik kineskog zapovjedništva istočnog ratišta, optužio je SAD da su “javno reklamirale” prolazak USS Halsey u srijedu. U izjavi, Li je rekao da je zapovjedništvo, koje nadzire operacije oko tjesnaca, “organiziralo pomorske i zračne snage da prate” tranzit broda.
Sedma flota američke mornarice priopćila je da je Halsey “proveo rutinski tranzit kroz Tajvanski tjesnac 8. svibnja kroz vode gdje se na otvorenom moru primjenjuju slobode plovidbe i preleta u skladu s međunarodnim pravom.”
TAJVAN STOJI KAO GLAVNA CRTA OBRANE OD GLOBALNOG RATA S KINOM, KRITIČNOG ZA SIGURNOST SAD-A
Razarač s navođenim projektilima prošao je kroz koridor u tjesnacu koji je “izvan teritorijalnog mora” bilo koje obalne države, rekla je flota u priopćenju.
“Tranzit Halseyja kroz Tajvanski tjesnac pokazuje predanost Sjedinjenih Država održavanju slobode plovidbe za sve nacije kao načelo”, rečeno je. “Nijedan član međunarodne zajednice ne smije biti zastrašen ili prisiljen da se odrekne svojih prava i sloboda. Vojska Sjedinjenih Država leti, plovi i djeluje svugdje gdje to međunarodno pravo dopušta.”
Kineska optužba da je tranzit bio “javno povikan” — što u biti znači da je iskorišten za maksimalan politički učinak — bila je standardna praksa kada Peking vidi te najave kao sredstvo odbijanja kineske tvrdnje da ima određeni stupanj kontrole nad time tko može slobodno proći kroz tjesnac. Nije bilo naznaka da je američka mornarica djelovala drugačije u posljednjem slučaju, niti da je kineski odgovor bio glasniji.
Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je da je u potpunosti svjesno prolaska razarača.
KINA POJAČAVA AGRESIVNE POTEZE PROTIV TAJVANA KAKO SE OTOK PRIPREMA ZA INAUGURACIJU NOVOG PREDSJEDNIKA
“Tijekom cijelog tranzita, tajvanska vojska pomno je pratila okolno more i zračni prostor, a situacija je ostala normalna”, priopćilo je ministarstvo.
Posljednji takav prolaz bio je 17. travnja, dan nakon što su američki i kineski šefovi obrane održali prve razgovore od studenog 2022. u nastojanju da smanje regionalne napetosti. Kontakti između vojske zastali su u kolovozu 2022., kada je Peking obustavio svu takvu komunikaciju nakon što je tadašnja predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi posjetila Tajvan. Kina je odgovorila ispaljivanjem projektila iznad Tajvana i izvođenjem pojačanih vojnih manevara, uključujući ono što se činilo kao proba pomorske i zračne blokade otoka.
Kritični tjesnac širok je 100 milja i dijeli Kinu od Tajvana, samoupravne otočne demokracije u kojoj će novoizabrani predsjednik William Lai Ching-te biti inauguriran 20. svibnja. Laijeva Demokratska progresivna stranka zalaže se za de facto neovisni status Tajvana pod kojim ostaje jak neslužbeni odnosi sa SAD-om i drugim velikim nacijama.
Tajvanska vojska povećava svoj status pripravnosti oko osjetljivih datuma, kao što su predsjednički i zakonodavni izbori u siječnju, oprezna da bi Kina mogla upotrijebiti svoju mnogo moćniju vojsku kako bi pokušala zastrašiti glasače i utjecati na javno mnijenje u korist inzistiranja Pekinga da je ujedinjenje između strana neizbježno. .
Dvije su se strane razišle tijekom građanskog rata 1949., a tek 1996. Kina je ispalila projektile sjeverno i južno od otoka i održala vojne vježbe u krajnje kontraproduktivnom pokušaju da odvrati glasače od podrške kandidatima kojima su se protivili. Otada se Kina uglavnom drži po strani oko izbora, favorizirajući umjesto toga ulagivanje poslovnim skupinama i tretirajući političare orijentirane na ujedinjenje i dužnosnike na lokalnom nivou plaćenim posjetima kopnu bez plaćanja troškova.
Iako je tajvanski tjesnac koji je jako prometan međunarodnim vodama i vitalan je za globalnu trgovinu, Kina prolazak ratnih brodova iz SAD-a, Britanije i drugih država smatra izazovom za svoj suverenitet.
Kina gotovo svakodnevno šalje mornaričke brodove i ratne zrakoplove u tjesnac i druga područja oko otoka kako bi iscrpila obranu Tajvana i pokušala zastrašiti njegovih 23 milijuna ljudi, koji čvrsto podupiru svoju de facto neovisnost.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je da su 23 kineska vojna zrakoplova i osam mornaričkih brodova otkriveni kako lete oko Tajvana u 24 sata do 6 ujutro u četvrtak. Osam zrakoplova prešlo je središnju crtu u tjesnacu i ušlo u identifikacijsku zonu protuzračne obrane Tajvana, što je natjeralo Tajvan da digne avione i stavi obalne raketne baterije i brodove u stanje pripravnosti.
Osim plovidbe kroz Tajvanski tjesnac, američka mornarica provodi ono što naziva operacijama slobode plovidbe u kojima plovi i leti u neposrednoj blizini dijelova Južnog kineskog mora koje drži Kina, od kojih su mnogi otoci koje je napravio čovjek i ‘militariziran tijekom godina sa zračnim pistama, radarskim postajama i drugim mogućnostima.
Kina polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, glavnu pomorsku magistralu za globalnu trgovinu, i bijesno reagira na takve poteze, optužujući SAD za destabilizaciju regije. Često vlastitim sredstvima prati američke brodove i zrakoplove, zahtijevajući da odmah napuste to područje. SAD tvrdi da prema međunarodnom pravu ima pravo ploviti u tom području, a arbitražno vijeće koje podržava UN odbacilo je kineske tvrdnje, što je Peking ignorirao.