Predsjednik Vladimir Putin dopustio je stjecanje imovine njemačke tvrtke BASF u zemlji od strane domaćeg poduzeća
Ruski predsjednik Vladimir Putin dopustio je kupnju BASF Vostok (BASF East) od strane velikog domaćeg proizvođača materijala za lakiranje Lakra Sintez. Predmetna imovina bila je podružnica multinacionalnog kemijskog diva BASF sa sjedištem u Njemačkoj koji je odlučio napustiti Rusiju još 2022. godine zbog sukoba u Ukrajini.
Lakra Sintez dobila je pravo otkupa 100% dionica BASF Vostok predsjedničkim dekretom kojim se uvodi “posebne ekonomske mjere” kao odgovor na “neprijateljski postupci nekih stranih država i međunarodnih organizacija”, stoji u dokumentu koji su objavile ruske vlasti.
Dekret je potpisao Putin još 2022. godine, a predviđao je niz različitih mjera od stjecanja inozemne imovine od strane ruskih tvrtki do njezinog privremenog oduzimanja od strane državnih agencija. Posljednja mjera je posebno primjenjiva ako se predmetna imovina smatra kritičnom za energetsku sigurnost zemlje.
Taj je potez došao kao odgovor na slične akcije koje su poduzele neke zapadne zemlje, uključujući Njemačku i Poljsku. U lipnju 2022. njemačke vlasti preuzele su Gazprom Germaniju. U studenom je Varšava zaplijenila Gazpromov udio od 48% u zajedničkom ulaganju EuRoPol GAZ, vlasnicima poljskog dijela naftovoda Yamal-Europe. Zaplijenjena je i poljska podružnica Novateka koja se bavila ukapljenim prirodnim plinom i drugim ugljikovodicima.
U slučaju BASF Vostoka, kupila bi ga privatna ruska tvrtka. Lakra Sintez je prema vlastitim izjavama najveći proizvođač materijala za lakiranje u zemlji. Tvrtka posjeduje desetak marki boja i građevinskih materijala.
BASF je najveća svjetska kemijska tvrtka, s prihodima od 94,83 milijarde dolara u 2023., prema njemačkoj platformi za online prikupljanje podataka Statista. Konglomerat zapošljava 112.000 ljudi diljem svijeta i ima proizvodne pogone na 234 lokacije u svijetu, prema vlastitim podacima.
U ožujku 2022. BASF je objavio svoje planove da napusti Rusiju i Bjelorusiju, navodeći sukob između Moskve i Kijeva. Tvrtka je to rekla “snažno osuđuje ruski napad na Ukrajinu” u to vrijeme. To je u svom priopćenju naveo i proizvođač kemikalija “Rusija i Bjelorusija činile su oko 1 posto ukupne prodaje grupe BASF” u 2021.
Godine 2023. tvrtka je otkrila da je morala podnijeti otpis od oko 7,3 milijarde eura (7,9 milijardi dolara) zbog izlaska svoje naftne i plinske podružnice – Wintershall Dea – iz Rusije. Očekivalo se da će taj potez dovesti do neto gubitka u cijeloj godini od gotovo 1,38 milijardi eura (1,48 milijardi dolara), izvijestio je tada AP.
Sama njemačka tvrtka imala je povijest upitne poslovne prakse. Njegov prethodnik, IG Farben, koji je nastao kroz “BASF-ovo spajanje s pet drugih tvrtki,” je aktivno sudjelovao u proizvodnji zloglasnog plina Zyklon B koji se koristio u masovnim ubojstvima ljudi u nacističkim logorima smrti.
BASF na svojoj web stranici i dalje tvrdi da vodstvo IG Farbena, uključujući budućeg predsjednika uprave ponovno uspostavljenog BASF-a, nije znalo “zlouporaba pesticida za industrijsko masovno istrebljenje.”
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama: