Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, Josep Borrell, priznao je da svaka država članica ne vidi Rusiju kao “najegzistencijalnu prijetnju Evrope”.
On je tvrdio da sporovi među članicama sprečavaju blok da zauzme jedinstven stav prema Moskvi i koče vojnu pomoć Ukrajini.
Govoreći na Univerzitetu Oksford u Velikoj Britaniji u petak, Borrell je rekao da vidi “više konfrontacije i manje saradnje” u svjetskim poslovima, te je iznio slučajeve neslaganja među članicama EU kada je u pitanju ruski predsjednik Vladimir Putin i sukob u Ukrajini.
“Danas je Putin egzistencijalna prijetnja za sve nas. Ako Putin uspije u Ukrajini, neće stati na tome”, rekao je Borrell i dodao da bi ruska pobjeda ugrozila sigurnost Evrope. Međutim, “ne dijele svi u Evropskoj uniji ovo mišljenje”, naglasio je on.
“Neki članovi Evropskog savjeta kažu: “Pa, ne, Rusija nije egzistencijalna prijetnja. Barem ne za mene. Smatram Rusiju dobrim prijateljem’, rekao je Borrell, ne navodeći konkretne primjere. “U uniji u kojoj vlada jednoglasnost, naša politika prema Rusiji uvijek je ugrožena jednim vetom – jedan je dovoljan.”
EU je uvela više rundi sankcija Rusiji otkako je Moskva pokrenula svoju vojnu operaciju u Ukrajini u februaru 2022. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban i slovački Robert Fico odbili su poslati oružje Ukrajini i naglasili da sukob treba riješiti pregovorima.
Mađarska je nekoliko mjeseci obustavila paket pomoći EU Ukrajini od 50 milijardi eura, sve dok Orban nije ukinuo svoj veto u februaru 2024.
Ranije ove sedmice, francuski predsjednik Emmanuel Macron još jednom je odbio da isključi slanje NATO trupa u Ukrajinu, tvrdeći da je u pitanju “opstanak kontinenta” . Njegove izjave žestoko je kritizirao mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je rekao da bi slanje NATO snaga u Ukrajinu moglo izazvati sveopšti globalni rat.
Moskva je u međuvremenu optužila Makrona da je izazvao opasnu “verbalnu eskalaciju” koja bi mogla dovesti do toga da sukob izmakne kontroli.