- Rafael Mariano Grossi, čelnik Ujedinjenih naroda za atomski nadzor, posjetio je Iran u ponedjeljak.
- Grossi je upozorio da Iran posjeduje dovoljno obogaćenog urana za potencijalno stvaranje više nuklearnih bombi.
- Izazovi uključuju nesigurnosti u vezi s tajnim aktivnostima obogaćivanja i prekide u nadzoru Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Šef Ujedinjenih naroda za atomski nadzor otputovao je u ponedjeljak u Iran, gdje se njegova agencija suočava sa sve većim poteškoćama u praćenju nuklearnog programa Islamske Republike koji brzo napreduje dok su napetosti i dalje visoke na širem Bliskom istoku zbog rata Izraela i Hamasa.
Rafael Mariano Grossi već je upozorio da Teheran ima dovoljno urana obogaćenog do razine gotovo one za oružje da napravi “nekoliko” nuklearnih bombi ako to odluči. Priznao je da agencija ne može jamčiti da nijedna od iranskih centrifuga možda nije uklonjena radi tajnog obogaćivanja.
Ti su se izazovi sada našli upleteni u napade između Izraela i Irana, pri čemu se grad Isfahan posljednjih tjedana očito našao pod izraelskom vatrom unatoč tome što je okružen osjetljivim nuklearnim lokacijama. Grossi će tamo vjerojatno prisustvovati iranskoj nuklearnoj konferenciji tijekom svog dvodnevnog putovanja u Iran.
ČELNIK UJEDINJENIH NARODA POZIVA NA ODŠTETU KAKO BI SE ‘SAVLADŽALI GENERACIJE ISKLJUČENOSTI I DISKRIMINACIJE’
“Problemi neće nestati”, rekao je Grossi na sastanku Upravnog odbora Međunarodne agencije za atomsku energiju u ožujku. “Samo će se pogoršati. Stoga se moramo ozbiljno pozabaviti time.”
Iranski mediji navode da će se Grossi koji je stigao u Teheran sastati s iranskim ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amirabdollahianom u ponedjeljak poslijepodne. Grossi će otputovati u Isfahan u utorak prije nego što se vrati u Beč, gdje planira dati novosti tamošnjim novinarima.
Napetosti su porasle između Irana i IAEA-e otkako je tadašnji predsjednik Donald Trump 2018. godine jednostrano povukao Ameriku iz nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama. Otada je Iran odustao od svih ograničenja dogovora postavljenih na svoj program i obogaćuje uran do 60% čistoće – blizu razine za oružje od 90%.
Nadzorne kamere IAEA-e su poremećene, dok je Iran zabranio pristup nekima od najiskusnijih inspektora agencije.
IRANSKE NUKLEARNE AKTIVNOSTI PODIŽU ZABRINUTOSTI KAKO UN WATCHDOG UPOZORAVA NA NEDOSTATAK TRANSPARENTNOSTI
U međuvremenu, iranski dužnosnici sve više prijete da bi mogli nastaviti s atomskim oružjem.
“Za nas je lakše napraviti atomsku bombu nego ne napraviti atomsku bombu”, rekao je Mahmoud Reza Aghamiri, rektor teheranskog sveučilišta Shahid Beheshti i stručnjak za nuklearnu fiziku.
Iranski mediji citirali su Aghamirija koji je priznao da je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei ranije rekao da je izrada atomske bombe zabranjena.
“Ali ako se njegova fetva i gledište promijene, imamo mogućnost napraviti i atomsku bombu”, dodao je Aghamiri.
Aghamirijevi komentari slijede niz drugih iranskih zakonodavaca, pripadnika njegove paravojne Revolucionarne garde i bivšeg čelnika Organizacije za atomsku energiju Irana koji sugeriraju da bi Teheran mogao napraviti bombu.
Iranski diplomati godinama su ukazivali na Khameneijeva propovijedanja kao na obvezujuću fetvu, ili vjerski edikt, da Iran neće izraditi atomsku bombu.
“Ne trebaju nam nuklearne bombe. Nemamo namjeru upotrijebiti nuklearnu bombu”, rekao je Khamenei u govoru u studenom 2006., prema transkriptu iz njegova ureda. “Ne tvrdimo da dominiramo svijetom, poput Amerikanaca, ne želimo dominirati svijetom silom i trebamo nuklearnu bombu. Naša nuklearna bomba i eksplozivna moć naša su vjera.”
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Ali takve uredbe nisu zapisane u kamenu. Khameneijev prethodnik, veliki ajatolah Ruhollah Khomeini, izdao je fetve kojima je revidirao svoje ranije izjave nakon što je preuzeo vlast nakon Islamske revolucije 1979. godine. A svatko tko bi slijedio 85-godišnjeg Khameneija kao vrhovnog vođu zemlje mogao bi izraditi vlastitu fetvu revidirajući one prethodno izdane.
U međuvremenu, napetosti između Irana i Izraela dosegle su novi vrhunac. Teheran je pokrenuo napad bespilotnim letjelicama i projektilima bez presedana na Izrael nakon što je višegodišnji rat u sjeni između dviju zemalja dosegao vrhunac s očiglednim napadom Izraela na zgradu iranskog konzulata u Siriji u kojem su ubijena dva iranska generala i drugi.
Vlastiti izraelski program nuklearnog naoružanja, za koji stručnjaci dobro znaju, iako ga zemlja nikada nije priznala, nije odvratio iranski napad. A sada stručnjaci sve više sugeriraju da bi Iran mogao sam krenuti u potragu za bombom nakon velikog napada na nju.
“S malim otvorenim napadom SAD-a i Izraela na iransko tlo, vjerujem da će Iran izvesti svoj prvi atomski test”, rekao je analitičar Saeed Leilaz u travnju.