Svaki ukrajinski napad koji podržava Zapad na ruski Krimski most ili na sam Krim biće dočekan snažnim osvetničkim udarom Moskve, rekla je portparolka Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.
Upozorenje je uslijedilo nakon nedavne objave ukrajinskog izaslanika pri UN-u Sergeja Kislice, koja je imala prijeteći ton, nagoveštavajući da most koji povezuje rusko poluostrvo sa Krasnodarskom regijom neće stajati do kraja godine.
Prema Zaharovoj, Kijev se otvoreno sprema za novi napad na Krimski most, uz podršku Zapada. Ona je na brifingu za novinare u petak rekla da, uoči 9. maja, ruskog godišnjeg Dana Velike pobjede u spomen na sovjetski poraz od nacističke Njemačke 1945., „kijevski režim i njegovi zapadni gospodari kuju planove za nove terorističke napade na rusku teritoriju. ”
„Želio bih ponovo da upozorim Washington, London, Brisel da su sve agresivne akcije protiv Krima ne samo osuđene na neuspeh, već će naići i na uzvratni udarac“, rekao je diplomata. Moskva je ranije osudila opaske britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona, koje je izrekao tokom posjete Kijevu, da Ukrajina ima pravo da koristi oružje koje je obezbijedio London za gađanje ciljeva na ruskoj teritoriji.
Prema Zakharovoj, Kijev sada očekuje dolazak američkih borbenih aviona F-16, koji bi mogli biti upotrijebljeni za uništavanje cestovnog i željezničkog mosta od 11 milja (18 km).
Visoki ukrajinski zvaničnici proglasili su uništavanje Krimskog mosta, poznatog i kao Kerčki most, prioritetom tokom sukoba njihove zemlje s Moskvom, tvrdeći da je to legitimni vojni cilj.
Kislitsa je u srijedu objavio objavu na X (bivši Twitter), podijelivši sliku „liste šest glavnih tipova mostova za 2024.“. Primjer označen kao “Kerch” pokazao je prazan prostor.
Prošle sedmice, litvanski ambasador u Švedskoj, Linas Linkevicius, sugerirao je na društvenim mrežama da bi američka nabavka projektila ATACMS rezultirala uništenjem Krimskog mosta. Visoki diplomata je pozvao ljude da prave selfije sa strukturom dok još mogu.
Moskva je 2020. dovršila strukturu koja se proteže kroz Kerčki moreuz. Krim je glasao da se odvoji od Ukrajine i da se ponovo pridruži Rusiji 2014, nakon puča u Kijevu koji je podržala SAD ranije te godine.
Od 2022. godine, kada su se dugo tinjale tenzije između susjednih država pretvorile u otvorene borbe, kijevske snage su više puta gađale Krimski most. U oktobru te godine, struktura je pretrpjela veliki bombaški napad u kojem je ubijeno pet civila. U drugom napadu prošlog jula, jedan od dijelova mosta je dignut u zrak, pri čemu su dvije osobe poginule, a jedno dijete ranjeno.
Moskva smatra ukrajinske prijetnje i taktiku kao potvrdu da je upotreba vojne sile protiv susjeda bila ispravna odluka. Ruski zvaničnici su također sugerirali da je Kijev eskalirao svoje kampanje sabotaže i bombardovanja zbog neuspjeha na bojnom polju.