KAOHSIUNG – Narodna Republika Kina gotovo svaki dan učini nešto bez presedana – njezina se obalna straža nakratko ukrca na tajvanski turistički brod, leti vojnim zrakoplovom sve bliže Tajvanu ili pojačano uznemirava tajvanske ribarske brodove u Južnom kineskom moru.
“To je problem”, kaže Dean Karalekas, autor knjige “Civilno-vojni odnosi u Tajvanu: Identitet i transformacija”. “Zato što ove radnje bez presedana stvaraju novu normalu. Peking se nada da ćemo mi (Zapad) sjediti sa strane i gledati dok preuzimaju Tajvan, baš kao što smo učinili kada su upotrijebili te iste taktike rezanja salame kako bi preuzeli Južno kinesko more .”
Svijet je počeo primjećivati više neprijateljskih radnji Kine nakon posjeta Tajvanu bivše predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi 2023., ali strategija je na snazi već neko vrijeme.
“Kineski plan za ‘normaliziranje’ vojnih napada bio je isplaniran mnogo prije posjeta Pelosi”, rekao je kolumnist Taipei Timesa i politički komentator C. Donovan Smith za Fox News Digital. “Vojne vježbe bile su previše složene i logistički komplicirane da bi se planirale u kratkom vremenskom razdoblju između najave njezina putovanja i njezina dolaska u Tajvan.”
IZBORI U TAJVANU: KANDIDAT VLADAJUĆE STRANKE POBJEDIO U TEŠKOJ OSPOREĐENOJ PREDSJEDNIČKOJ UTRCI, UZNEMIRIVAJUĆI AMBICIJE KINE
Okruživanje Tajvana u lažnoj “karanteni” i izvođenje “testova” raketa 2023. također je imalo za cilj gurnuti tajvanske birače prema političarima i strankama koje su više prijateljski raspoložene prema Kini. Ali, kao što je bio slučaj na posljednja tri izbora ovdje, smicalice Pekinga bile su neučinkovite. Tajvan je u siječnju izabrao dosadašnjeg potpredsjednika, Williama Laija, da preuzme dužnost od predsjednice u dva mandata Tsai Ing-wen. I Tsai i Lai članovi su Demokratske progresivne stranke (DPP).
Novi predsjednik Tajvana opetovano je obećao da neće mijenjati politiku koja je na snazi u posljednjih osam godina. Peking, međutim, vidi Williama Laia (Lai Ching-te) kao “splitista” i zagovornika neovisnosti Tajvana. Lai je prije davao glasovnu podršku neovisnosti, ali je to pokušao vratiti. Kina, međutim, ne oprašta niti zaboravlja. Mnogi politički stručnjaci vjeruju da će Peking pojačati pritisak kada Lai kasnije ovog mjeseca stupi na dužnost.
Nedavni primjer pokušaja Kine da uspostavi tu “novu normalu” su promjene pravila zračnog prostora. Kina je blizu završetka velike nove zračne luke koja služi Xiamenu u provinciji Fujian. Međutim, samo 6,2 milje dalje nalazi se otok Kinmen, koji je od 1949. ostao dio Republike Kine (ROC), poznatije kao Tajvan.
Zračna luka Kinmen je strateški važna za Tajvan. Godine 2015. dvije su strane postigle dogovor o promjeni putanje leta koja je bila malo preblizu za udobnost Tajvana. Ali u veljači je Peking jednostrano odustao od sporazuma, najavivši da će od 16. svibnja nove zračne rute početi funkcionirati kako bi se “dodatno optimizirao zračni prostor” oko tog područja.
ZA KINESKE VOJNE PLANERE TAJVAN NIJE OTOK ZA INVAZIJU
Nekoliko promatrača Kine misli da je Kina proizvoljno odabrala dan, kaže Karalekas.
“Peking ima obrazac testiranja novih vođa neprijateljskih država. Testirali su Busha s incidentom sa špijunskim avionom EP-3E. Testirali su (tadašnjeg japanskog premijera) Naoto Kana sa sudarom čamca Senkaku. Možemo očekivati da testiraju Laija do stvarajući neku vrstu mini-krize otprilike u vrijeme kada on preuzima dužnost 20. svibnja.”
“Mislim da Kina stvarno pojačava prijetnje”, rekao je Eric Hsu za Fox News Digital. Hsu živi u najvećem gradu južnog Tajvana, Kaohsiungu, radio je na projektima povijesne obnove i vodi podcast o povijesti Tajvana.
Kaže da ga ne brine samo vojna oprema, već i ono što je nazvao “videozapisi ispiranja mozga i potezi KOL-ova” (Key Opinion Leaders, izraz koji se koristi za opisivanje internetskih utjecajnih osoba).
Hsu velik dio krivnje svaljuje na lokalne oporbene stranke koje mnogi smatraju prijateljski nastrojenijim prema Pekingu. Opisujući trenutnu unutrašnju političku situaciju, rekao je da se Tajvan suočava “ne samo s neprijateljem na vratima, već i s neprijateljima iznutra”. Južni Tajvan je uporište DPP-a, ali ne slažu se svi na jugu da su oporbene stranke problem.
Još jedna stanovnica Kaohsiunga, samozaposlena poslovna osoba i majka, gospođa Lin, smatra da DPP nije bio iskren u obraćanju Kini.
Imali su osam godina, a sada će dobiti još najmanje četiri, rekao je Lin za Fox News Digital. “Ono što Tajvanu treba su hrabri lideri, ljudi voljni isprobati nova rješenja, a ja ne vidim takve ljude u trenutnom vodstvu DPP-a.”
IZABRANI PREDSJEDNIK TAJVANA BIRA NOVE MINISTE VANJSKIH POSLOVA I OBRANE KAKO SE PRIJETNJE ANEKSIJOM KINE SVE POJAČAVAJU
Glavna oporbena stranka, Kuomintang (KMT), negira da je “prijateljska prema Kini” i umjesto toga kaže da je “prijateljska prema miru”. Kineski diktator Xi Jinping dvaput se susreo s Ma Ying-jeouom iz KMT-a, prvi put u Singapuru 2015. kada je Ma bio predsjednik ROC-a (Tajvan). Bilo je to prvi put od kraja Drugog svjetskog rata, najviši čelnici Kine i Tajvana sjedili su u istoj prostoriji. Obje su strane 2015. odlučile ignorirati službene naslove i oslovljavati jedna drugu s “gospodine Xi” i “gospodine Ma”. Dana 10. travnja, “gospodin Xi” i bivši predsjednik Tajvana “gospodin Ma” ponovo su se sreli, ovaj put u Pekingu.
Neki stručnjaci povoljno vide takve sastanke između KMT-a i Kine, tvrdeći da je svaki dijalog dobar i – ako ništa drugo – pruža način da Kina spasi obraz dok nastavlja svoju politiku obveznog “ponovnog ujedinjenja”, za koje Kina sada kaže da će možda morati postići silom. Drugi u Tajvanu i inozemstvu vide Maine sastanke kao preblizu prihvaćanja ideje da je Tajvan dio Kine.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Kako sada stoji, vladajuća DPP kaže da je zadovoljna statusom quo, uključujući zadržavanje službenog imena Tajvana, Republika Kina. KMT je općenito više za razgovore s Pekingom pod idejom “konsenzusa” međusobnog poštovanja koja se svodi na slaganje da su obje strane “Kina”, ali svaka strana može slobodno tumačiti što ta “jedna Kina” znači.
Problem s razmišljanjem KMT-a, kolumnist i politički komentator središnjih tajvanskih novina Michael Turton rekao je za Fox News Digital, jest da je “Xijev cilj potpuno pokoravanje Tajvana, baš kao i Hong Konga. Dva kineska veleposlanika u inozemstvu već su naznačila da tajvanski koji se protive vladavini Pekinga bit će otpremljeni u koncentracijske logore, s obzirom na ovaj cilj, kako uopće može postojati dijalog s uzajamnim poštovanjem?”