Predsjednik Joseph Boakai potpisao je u četvrtak izvršnu naredbu o osnivanju dugoočekivanog suda za ratne zločine koji će isporučiti pravdu žrtvama dvaju građanskih ratova u Liberiji, koje karakteriziraju rasprostranjena masovna ubojstva, mučenja i seksualno nasilje.
Grupe za ljudska prava opisale su kako su djevojčice bile podvrgnute grupnom silovanju, dok su djeca regrutirana da se bore, često nakon što su svjedočila ubojstvu svojih roditelja. Procjenjuje se da je u građanskim ratovima između 1989. i 2003. poginulo oko 250 000 ljudi.
NOVI PREDSJEDNIK LIBERIJE PREUZIMA DUŽNOST, ZAKLJUČUJUĆI DA ĆE SE RJEŠITI S SIROMAŠTVOM I BORBOM PROTIV KORUPCIJE
Zakon su usvojili i parlament i senat, a potpisala ga je većina zastupnika, uključujući i neke koji će se suočiti s kaznenim progonom.
“Uvjerenje koje nas dovodi ovdje danas je da, kako bi mir i sklad imali priliku prevladati, pravda i iscjeljenje moraju usavršiti temelje”, rekao je Boakai u izjavi.
Žrtve i aktivisti za pravdu već desetljećima pozivaju na sud koji bi sudio optuženima za ratne zločine. Poslijeratna komisija za istinu i pomirenje 2009. godine utvrdila je popis osoba koje će biti procesuirane za ratne zločine, ali vlada nije ništa poduzela. Pravda je bila ključna tema na predsjedničkim izborima prošle godine, pomogavši Boakaiu da pobijedi nogometnog velikana i tadašnjeg predsjednika Georgea Weaha.
Liberija je započela kao naselje za oslobođene robove iz Sjedinjenih Država 1822., ali se proglasila neovisnom državom 25 godina kasnije. Rezolucijom se pozivaju međunarodni donatori da financiraju sud. Potrebno je poduzeti još niz pravnih koraka da bi se uspostavio neovisan i učinkovit sud.
Beth Van Schaack, američka izaslanica za globalno kazneno pravosuđe, rekla je da će SAD financirati sud ako bude uspostavljen na odgovarajući način, a drugi su donatori također izrazili interes da ga podrže nakon što okvir i drugi detalji budu jasni.
“Za mnoge građane Liberije, ovo vide kao ključno za veći projekt uspostave vladavine zakona u Liberiji, tako da postoji vjera u institucije”, rekla je.
Human Rights Watch i druge skupine civilnog društva objavile su zajedničko izvješće prije godinu dana pozivajući Bidenovu administraciju da gurne liberijske dužnosnike da uspostave dugo očekivani sud i financiraju njegovo djelovanje.
“Liberijski aktivisti pozivaju na odgovornost za te zločine gotovo dva desetljeća”, rekla je Lindsay Bailey, odvjetnica za ljudska prava pri Centru za pravdu i odgovornost sa sjedištem u San Franciscu. “Neophodno je žrtvama dati pravdu i puni račun o tome što se dogodilo njihovim voljenima. Odgovornost također pomaže u izgradnji poštivanja vladavine prava i trajnog mira.”
Liberijski poslijeratni odbor za istinu i pomirenje naveo je osam ljudi kao vođe zaraćenih frakcija, uključujući dvojicu koji trenutno služe u Senatu. Obojica su potpisala rezoluciju, uključujući bivšeg gospodara rata i senatora Princea Johnsona, koji je rekao da je podržava jer je njegovim biračima potrebna pravda. Johnson je također imenovan prvim na popisu odbora “najozloglašenijih počinitelja” i optužen je za ubojstva, iznudu, masakr, mučenje i silovanje među ostalim optužbama.
Među ostalim čelnicima koje je odbor imenovao 2009. bio je Charles Taylor, bivši predsjednik. Taylor je u zatvoru u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje služi 50-godišnju kaznu za ratne zločine, uključujući ubojstva, silovanja i korištenje djece vojnika. Bio je prvi bivši šef države kojeg je međunarodni sud za ratne zločine osudio nakon Drugog svjetskog rata.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Iako nikome nije suđeno u Liberiji, nekolicina drugih također je osuđena za ratne zločine u inozemstvu. Mohammed Jabbateh, zapovjednik pobunjenika za kojeg su svjedoci rekli da je rezao bebu iz trbuha trudne žene, ubijao civile i naredio svojim vojnicima da siluju mlade djevojke, osuđen je na 30 godina u SAD-u
Kunti Kamara osuđen je na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovječnosti, uključujući sustavno mučenje u Francuskoj.