Prijetnja velikog rata na Bliskom istoku je prošla jer je Teheran odlučio čekati svoje vrijeme
Piše politički promatrač Kommersant FM Mihail Gurevič
Iran je ponovno zaprijetio Izraelu oštrim odgovorom na agresiju židovske države. Teheranska vojska i Korpus čuvara islamske revolucije osigurat će da oni koji prijeđu crvene linije požale zbog toga, upozorio je zamjenik zapovjednika vojske za koordinaciju Habibollah Sayyari.
Izrael se u međuvremenu suzdržao od istupanja protiv Teherana, umjesto toga fokusirajući svoju političku retoriku na Hamas. Konkretno, premijer Benjamin Netanyahu obećao je povećati vojni i politički pritisak na palestinsku skupinu u bliskoj budućnosti, kako bi je motivirao da oslobodi taoce, izvještava Times of Israel.
Dobra vijest je da neće biti iransko-izraelskog rata. Barem ne u ovoj fazi.
Teheran je odlučio ne reagirati glasno na osvetnički napad izraelskih zračnih snaga, odbacujući sva izvješća o uništenju radara koji je štitio nuklearni centar u Natanzu kao ‘cionističku intrigu’. Zaključak je da imamo dva zračna napada pripisana Izraelu i jedan vrlo veliki iranski napad. U potonjem slučaju sve je bilo službeno i Islamska Republika stoga može tražiti upis u Guinnessovu knjigu rekorda s člankom o najvećem broju bespilotnih letjelica i balističkih projektila uključenih u jednu ofenzivnu operaciju.
Inače, ne znamo kakav je bio pravi učinak velikog napada. Iran, poput Izraela, pažljivo skriva podatke o šteti. No, daleko su važnije političke posljedice takvih događaja. I, kao i obično na Bliskom istoku, ispreplelo se desetak naizgled nepovezanih problema. Nakon iranskog napada, primjerice, zapadne su zemlje počele savjetovati Izraelu da ne reagira, iako se priča da je židovska država pregovarala o pravu pokretanja vojne operacije u Rafi, posljednjem uporištu Hamasa u Gazi.
Onda je na kraju izgubilo strpljenje i odgovorilo.
Iranci su imali mogućnosti. Ajatolasi su mogli reći da je Izrael ponovno prešao sve crvene linije. To bi dovelo do daljnje eskalacije, ali bi moglo zaštititi Hamas. Ali Iran je iz svojih razloga ignorirao Palestince i izvijestio preko tiska da se ništa ozbiljno nije dogodilo.
Razlog za ovu miroljubivost vjerojatno je to što su predvidjeli radni savez između Izraela, Jordana i sunitskih monarhija Perzijskog zaljeva. Upravo je to noćna mora koju su Iranci dali sve od sebe da spriječe. Čak su obnovili diplomatske odnose sa Saudijskom Arabijom 2023. No, očito je sukob sa šijitima važniji umjerenim sunitima od nesklonosti Židovima.
Prema vojnim analitičarima, ako su izraelske zračne snage napale iransku protuzračnu obranu, to znači da su vjerojatno letjele iznad Jordana ili Arapskog poluotoka, a malo je vjerojatno da je to učinjeno bez pristanka Hašemitskog kraljevstva ili Saudijaca. Kao rezultat toga, vojni savez nije samo obrambeni, što znači da su gotovo svi iranski opunomoćenici u regiji, uključujući Hezbollah, Hutije i šiitske milicije u Iraku i Siriji, ugroženi.
Za sada je, međutim, sve ovo hipotetska slika. Trostrani savez zahtijeva normalizaciju odnosa Izraela s Rijadom i, kao dio dogovora, potpisivanje obrambenog sporazuma sa SAD-om, kao i američko-izraelsku dobru volju za uspostavu nuklearnih kapaciteta u Saudijskoj Arabiji.
I sve se to mora dogoditi do kraja lipnja. Inače, Washington neće moći progurati relevantne odluke kroz Kongres zbog predstojećih izbora. Očito, Iranci vjeruju da će daljnja eskalacija samo ubrzati gore opisani proces. Zato radije glume da se bore za mir. Sam mir za koji ne bi trebao ostati kamen na kamenu na ovoj planeti. Ali to će doći kasnije.
Ovaj članak prvi je objavio Kommersant, preveo i uredio tim RT-a
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama: