MEXICO CITY (AP) – Meksički predsjednik žuri završiti velike zakonodavne i građevinske projekte koje je obećao prije isteka svog mandata u rujnu, a stručnjaci kažu da dužnosnici postaju pomalo nemarni usred sve te žurbe.
Ovog su tjedna zakonodavci iz vladajuće stranke Morena greškom podnijeli pogrešan prijedlog zakona o mirovinskoj reformi na glasovanje u Kongresu, prije nego što su stidljivo priznali pogrešku i odgodili glasovanje. Tvrdili su u četvrtak da su suradnici zamijenili jedan set papira s drugim, ali je zakon zamalo odobren prije nego što je oporba primijetila pogrešku.
MEKSIČKI PREDSJEDNIK KAŽE: ‘TIJEK MIGRANATA ĆE SE NASTAVITI’ AKO SAD NE ISPUNI NJEGOVE ZAHTJEVE
“U zakonodavnom procesu, kao u životu i svim aktivnostima, čine se ljudske pogreške koje nisu s predumišljajem, koje nisu loše namjere”, rekao je senator Ignacio Mier, glavni čovjek stranke predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora u Senat.
Užurbana atmosfera proširuje se i na infrastrukturu, s predsjednikovim omiljenim projektima vlakova koji su posljednjih mjeseci pretrpjeli očigledne pogreške u izgradnji. Dizalice su se srušile s mostova, a piloti su potopljeni u navodno zaštićene špiljske sustave. Kako se približavaju predsjednički izbori 2. lipnja, predsjednik želi brzo završiti projekte svoje administracije.
“Postoji ta žurba, jer López Obrador želi postaviti što je više moguće kako bi osigurao vlastitu politiku, tako da… tko god pobijedi (na izborima), neće se moći povući, barem ne lako”, rekao je politički analitičar José Antonio Crespo.
No posebno je mirovinska reforma postala gromobran za kritike, jer bi zapravo zaplijenila nepotraživane mirovinske fondove ako ih radnik ne počne povlačiti do 70. godine.
López Obrador kaže da će zaplijenjena sredstva — koja želi staviti u lonac za zaposlenike čije su mirovine premale — uvijek biti dostupna za povrat ako se radnik ili njegovi uzdržavanici kasnije pojave i zatraže ih.
“Čak i ako je prošlo vrijeme, mogu podnijeti zahtjev da im se sredstva vrate”, rekao je López Obrador u četvrtak.
Ali prijedlog zakona koji je greškom podnesen na glasovanje kasno u srijedu zapravo bi uklonio neke od tih zaštita. Na primjer, zaposlenici koji nisu podigli svoju mirovinu do 70. ili 75. godine jer su još radili mogli su i dalje biti zaplijenjeni.
A budući da su povlačenja mirovina već tako birokratska i restriktivna – uzdržavane osobe u Meksiku često moraju ići na sud kako bi pristupile mirovinskom fondu preminulog radnika – ideja da će se jednostavnim zahtjevom dobiti novac vraćen ismijavana je.
“Mi smo protiv toga, jer će oni svima poharati račune”, rekao je oporbeni senator Rubén Moreira, član stare vladajuće stranke PRI. “Prvo, zato što je novac na osobnim računima osobno vlasništvo mnogih ljudi, a drugo, jer to neće riješiti problem mirovina.”
Napetost uključuje López Obradorov prijezir prema privatnim ili individualnim dobrotvornim programima. Predsjednik se često buni protiv “individualizma” i “aspiracije”, pojma na španjolskom koji otprilike odgovara “napredovanju” ili “povlačenju sebe vlastitim rukama”. Preferira velike programe koje vodi država.
Meksički užasno nedovoljno financirani mirovinski programi pretvoreni su 1997. u individualne račune donekle slične američkom programu 401K, u kojem i radnik i njegov poslodavac doprinose osobnom mirovinskom investicijskom računu.
López Obrador dugo je kritizirao tu promjenu, rekavši da bi sama vlada trebala svima jamčiti mirovinu u iznosu od 100% njihove posljednje plaće. Naravno, meksička vlada nema dovoljno novca za to, stoga je predložena racija na račune “nezatraženih” pojedinaca.
“Uzimanje ovih pojedinačnih, nepotraživanih računa… moglo bi utjecati na prava radnika i njihovih korisnika ako ne pokrenu zahtjev”, rekao je Orlando Corona, stručnjak za socijalno osiguranje Meksičkog instituta financijskih rukovoditelja.
Corona je rekao da će biti potrebna velika promocija i reklamna kampanja kako bi se radnici podsjetili na važnost traženja svog novca – nešto što predsjednikov plan ne razmatra.
López Obrador ima povijest žurnog provlačenja zakona kroz Kongres bez puno vremena za zakonodavce da ih zapravo pročitaju, baš kao što je nastojao progurati svoje projekte izgradnje infrastrukture izuzimajući ih iz uobičajenih procesa izdavanja dozvola i pregleda okoliša.
U srijedu je njegova stranka kroz Senat progurala zakon koji bi zabranio sucima da blokiraju vladine projekte, čak i ako građani podnesu žalbe protiv njih.
Glavni među projektima koji su Lopezu Obradoru prirasli srcu su željezničke pruge. Meksiko je 1990-ih uglavnom napustio državnu uslugu putničkog vlaka, a predsjednik gradi željezničke linije kako bi to vratio. Problem je što su ti projekti ili ekološki upitni ili preveliki da bi se završili tijekom njegova mandata.
López Obrador obećao je da će ih dovršiti prije nego što napusti dužnost 30. rujna, hvaleći se da se grade u “rekordnom roku”. Većinu svojih vikenda provodi leteći na različita gradilišta kako bi osobno nadgledao radove.
Ali očito je teško obaviti pažljiv posao u žurbi, kako u zakonodavstvu tako iu građevinarstvu. “To nije preporučljivo, ali to je način na koji oni to rade”, rekao je Crespo.
U utorak se portalna dizalica od 800 tona – golemi stroj koji se koristi za postavljanje raspona montažnih betonskih mostova – srušila na tlo na povišenoj prigradskoj željezničkoj pruzi koja je trebala povezati Mexico City sa susjednom Tolucom. Nitko nije ozlijeđen, no nesreća je odgodila izgradnju i prestrašila susjede.
U siječnju je druga dizalica ispustila ogroman montažni betonski raspon na kolnik ispod, za dlaku promašivši dvojici muškaraca koji su popravljali kamion.
U ožujku je labava željeznička tračnica uzrokovala iskakanje vagona na predsjednikovom omiljenom projektu — turističkoj željezničkoj ruti poznatoj kao Vlak Maya koja je planirana za prijevoz posjetitelja i lokalnog stanovništva na petlji oko poluotoka Yucatan.
Nitko nije ozlijeđen u incidentu, ali s obzirom na to da je to trebao biti brzi vlak, propust je bio zabrinjavajući.
Skretnica koja je bila uključena u nesreću dizajnirana je za automatski rad. Iako automatizirani sustav još nije postavljen, predsjednik je želio da taj dio linije svejedno bude u funkciji.
Stoga se skretnica — koja prebacuje vagone na drugi kolosijek — mora ručno olabaviti, pomaknuti i rukom vratiti u prvobitni položaj. Netko očito opet nije zategao spojnicu.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Na istom projektu, vlada je priznala da su čelični i cementni stupovi namijenjeni podupiranju povišenog dijela tračnica pobijeni izravno kroz krovove osjetljivih vapnenačkih špilja.
Mreža špilja, ponornih jezera i podzemnih rijeka duž meksičke karipske obale osjetljiva je na okoliš i otkriveno je da sadrži neke od najstarijih ljudskih ostataka u Sjevernoj Americi.