Sveta Klara, Gajnice, Črnomerec i Kajzerica samo su neki od zagrebačkih kvartova u kojima se grade nove zgrade. Osim visokih cijena kvadrata, građani se često žale na problem pratećih sadržaja poput vrtića, škola i zelenih parkova. Fotografije novogradnje na Črnomercu objavljene na društvenim mrežama skupile su mnoštvo komentara.
“To će biti sve prazni stanovi, a vjerojatno su svi rasprodani i prije nego što je počela gradnja. Baš me zanima koliko njih je kupljeno kreditom banke”, “A ni jednog novog vrtića, nove škole, a o infrastrukturi da ne govorimo”, “I auta. Još će više biti zakrčen promet”, navodili su građani.
Da problema u Zagrebu ima puno, potvrđuju i drugi. “Je li to treba Zagrebu? Puca po svim šavovima, koliko vidim, kada odem u Grad jer više ne stanujem tamo, kao i mnogi Zagrepčani”, “Cijeli blok je nula, sve zgradurine do zgradurine, gledaš susjedu u prozor, ali bože moj, svaka roba ima kupca”, komentirali su.
Mišljenje stručnjaka
O načinu na koji se grade zgrade u Zagrebu razgovarali smo s vlasnikom agencije za nekretnine Filipom Brkanom. “Novija gradnja, kada pogledamo, definitivno da urbanizam ne prati taj standard koji je pratio čak 80-ih i 90-ih godina. Imamo čak i manje gradove, takozvane zagrebačke satelite, gdje je izgradnja toliko velika da oni ne stignu raditi popratnu infrastrukturu, poput vrtića i škola”, rekao je na početku razgovora.
Također, objašnjava da se nedostatak prateće infrastrukture najviše osjeti na rubnim dijelovima grada. “Apsolutna preizgrađenost, nema parkova, nema ni “sigurnih zona”, nemate gdje izaći u slučaju, recimo, potresa, evakuacije i slično, jer je sve jedno na drugo, zgrada za zgradom”, navodi Brkan.
“Definitivno da je urbanistički kontekst malo zakinut. Čak tu nije poanta u udaljenosti zgrade od zgrade, može tu biti jedan kompleks zgrada, ali da tu bude i zelena površina koja je okolo, da svaki građevinar, odnosno investitor, u svom urbanističkom planu ima zadano, malo više nego što je sada, nekakve zelene površine”, objašnjava vlasnik agencije.
Problematični kvartovi
Nadalje, Brkan navodi i kvartove koji su po pitanju pratećih sadržaja Zagrebu problematični. “Klasični primjer su Vrbani, oni imaju školu i sve ostalo, ali tamo ima toliko djece i toliko se ljudi doselilo u taj kvart koji je ionako gusto naseljen, tako da oni gotovo da više nemaju mjesta u školi, imaju sreće što im je Jarun u blizini”, navodi.
S druge strane, objašnjava da Novi Zagreb, koji je planski izgrađen od 50-ih do 70-ih godina, oko zgrada ima gomilu zelenih površina. Također, dodaje da se danas primjenjuje moderniji stil gradnje, na manjem području, više nekretnina i više stanova.
Kao primjer za preveliku izgradnju vlasnik agencije navodi Svetu Klaru. “Tamo su vrtići i škole ostali apsolutno isti, ali se tamo sada izgradilo 30 zgrada otprilike. To je preplavljeno tamo, ali vi nemate ni jednu dodatnu školu ni vrtić, a ljudima treba. Onda se događa da djeca ne mogu u svom kvartu u školu ili vrtić, nego idu u obližnje kvartove”, objašnjava.
Kvartovi u Zagrebu pucaju po šavovima: Stručnjake smo pitali gdje je najgore
Ponuda ne prati potražnju
“Danas je idealno, barem po mom iskustvu, da imate nekoliko stvari u blizini stana, a to su vrtić, škola, posao i dom zdravlja u blizini, dugoročno, da možete sve pješke obaviti. Centar je zato, barem dok nije bilo potresa, jako atraktivan jer sve imate u neposrednoj blizini, parkove, zelenilo i škole”, ističe Brkan.
Vezano uz interes za kupnju novih stanova, vlasnik agencije objašnjava da je potražnja velika, ali ponuda ne prati veliki interes. “Novogradnja uvijek nađe svog kupca, to je nesporno, ljudi su čak u problematici manjka ponude primorani pristati na nešto što im nije potpuno idealno. Sva novogradnja se prodaje, relativno brzo”, zaključuje Brkan.
Nadalje, cijene kvadrata stana u Zagrebu ovise o lokaciji, jeftiniji su oni na rubnim dijelovima grada poput Svete Klare i Buzina, gdje se cijene kreću oko dvije i pol tisuće eura. S druge strane, Brkan navodi da u kvartovima poput Trešnjevke, Knežije, Vrbana, kvadrati dosežu cijenu od četiri i pol do pet tisuća eura.
Komentari