DEN HAAG, Nizozemska (AP) – Organizacija za ljudska prava koja zastupa etničke Armence podnijela je u četvrtak dokaze Međunarodnom kaznenom sudu, tvrdeći da Azerbajdžan nad njima provodi kontinuirani genocid.
Azerbajdžanska vlada nije odmah komentirala optužbe. Susjedne zemlje se desetljećima sukobljavaju oko spornog teritorija Nagorno-Karabaha, a već se suočavaju u zasebnom pravnom slučaju koji proizlazi iz tog sukoba.
AZERBAJDŽAN I ARMENIJA RAZMIJENILI KRIVICU NAKON SMRTONOSNOG OGRANIČNOG OBRČAJA
Odvjetnici Centra za istinu i pravdu sa sjedištem u Kaliforniji, ili CFTJ, kažu da postoji dovoljno dokaza za otvaranje službene istrage protiv azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Aliyeva i drugih visokih čelnika za genocid. Podnijeli su takozvano priopćenje prema članku 15. pozivajući glavnog tužitelja suda Karima Khana da istraži navodne zločine.
Khanov ured sada će razmotriti podnesene dokaze i odlučiti hoće li sud otvoriti istragu, a odluka će trajati mjesecima.
“Moj cilj ovdje je natjerati najviša tijela koja štite ljudska prava da poduzmu nešto, a ne samo puke riječi”, rekla je za Associated Press Lala Abgaryan, čiju su sestru Gayane ubili azerbajdžanski vojnici 2022. godine.
Tijelo njezine sestre bilo je teško osakaćeno, a slike zlostavljanja proširile su se internetom. Abgaryan kaže da su slike bile toliko odvratne da je pretrpjela psihičku štetu nakon što ih je pogledala.
Dugotrajne napetosti između Armenije i Azerbajdžana izbile su 2020. u rat oko Nagorno-Karabaha u kojem je poginulo više od 6600 ljudi. Regija je unutar Azerbajdžana, ali je bila pod kontrolom etničkih armenskih snaga od kraja separatističkog rata 1994. godine.
Prošle godine, nakon munjevite vojne kampanje, Azerbajdžan je vratio sporni teritorij. Nakon što je Azerbajdžan ponovno preuzeo potpunu kontrolu nad Karabahom, koji je imao oko 120.000 stanovnika, više od 100.000 etničkih Armenaca iz regije je pobjeglo, iako je Azerbajdžan rekao da su dobrodošli da ostanu i obećao da će njihova ljudska prava biti osigurana.
Prije azerbajdžanske ofenzive, Armenija i bivši glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda Luis Moreno Ocampo optužili su Azerbajdžan da je počinio genocid stvaranjem uvjeta usmjerenih na uništenje karabaških Armenaca kao skupine.
Skupina od oko 30 ljudi okupila se u četvrtak na kiši ispred suda sa sjedištem u Haagu kako bi predali više od 100 stranica dokumenata.
Organizacija za ljudska prava priopćila je da je predala dosje s dokazima koji sadrže svjedočenja više od 500 žrtava i svjedoka.
“Ova zvjerstva su snimljena na društvenim mrežama, od strane samih azerbajdžanskih vojnika, gdje ih čujete kako se smiju, daju komentare i uzimaju mrtva tijela koja su upravo zaklali i odrubili im glave”, rekao je čelnik CFTJ-a Gassia Apkaria za AP.
Pravni stručnjaci kažu da je genocid možda nedostižan za sud. Armenija je članica ICC-a, ali Azerbajdžan nije, ostavljajući tužiteljima nadležnost samo za zločine počinjene na teritoriju Armenije. Gorski Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana.
Međutim, prisiljavanje gotovo cjelokupnog stanovništva na preseljenje u Armeniju moglo bi spadati u nadležnost suda. Deportacija se smatra zločinom protiv čovječnosti.
“Nema šanse da je ovo bio egzodus slučajno”, kaže Mel O’Brien, izvanredni profesor međunarodnog prava na Sveučilištu Zapadne Australije i stručnjak za genocid.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Sud je krenuo naprijed s istragom pod sličnim okolnostima o mogućim zločinima koje je Mianmar počinio protiv manjinske skupine Rohingya. Iako Myanmar nije država članica, susjedni Bangladeš jest i oko 750.000 ljudi pobjeglo je preko granice nakon što su bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Zahtjev CFTJ-a stigao je usred dvotjednog postupka između Armenije i Azerbajdžana na drugom globalnom sudu u Haagu. Najviši sud Ujedinjenih naroda, Međunarodni sud pravde, saslušava argumente u vezi s dva slučaja koji proizlaze iz sukoba. Svaka zemlja je optužila drugu za kršenje sporazuma o rasnoj diskriminaciji.