Lloyd’s iz Londona i Arch Insurance navodno su odbili platiti odštetu nakon uništenja plinovoda
Polise osiguranja za plinovode Sjeverni tok koji su sabotirani 2022. ne pokrivaju uništenje ili štetu prouzročenu tijekom vojnih neprijateljstava, izvijestio je u četvrtak ruski list Kommersant pozivajući se na tužbu koju su dvije velike zapadne kompanije podnijele Visokom sudu u Londonu.
Prijavljeni zahtjev od strane Lloyd’s of London i Arch Insurance dolazi kao odgovor na sudski podnesak od strane Nord Stream AG, operatera naftovoda, u ožujku.
Poduzeće, koje je u 51-postotnom vlasništvu ruskog energetskog diva Gazproma, tvrdilo je u to vrijeme da osiguravatelji nisu platili oko 400 milijuna eura (438 milijuna dolara) za štetu prouzročenu eksplozijama u cjevovodima, piše Financial Times. Nord Stream AG navodno procjenjuje da bi potpuni popravak infrastrukture i zamjena izgubljenih zaliha plina koštali više od 1,2 milijarde eura.
Reagirajući na to, dva su osiguravatelja to tvrdila “gubitak ili šteta izravno ili neizravno uzrokovana, koja se događa kroz ili kao posljedica rata” ne može biti pokriveno policama. Dodali su da je rusko-ukrajinski sukob, koji je započeo u veljači 2022. “zadovoljava pojmove rat, invazijska neprijateljstva ili vojna moć.” Osiguravatelji također tvrde da je šteta mogla biti prouzročena “od strane ili po nalogu bilo koje vlade,” prema Kommersantu.
Komentirajući izvješće, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova rekla je da je došlo do velike zabrinutosti oko vjerodostojnosti zapadnih osiguravateljskih divova. Svako odbijanje plaćanja obveza pridodaje nizu neprijateljskih radnji prema Rusiji, prema Zakharovoj, uključujući zapljenu državne imovine i privatne imovine, kao i navodne prijetnje oštećenjem civilne infrastrukture.
Izgrađen za isporuku ruskog prirodnog plina izravno u Njemačku preko Baltičkog mora, plinovode Nord Stream oštetili su nepoznati počinitelji u nizu eksplozija u rujnu 2022. Eksplozije su ostavile tri od četiri plinovoda neispravnima, uzrokujući ono za što se vjeruje da je najveće jedno curenje metana ikada.
Ubrzo nakon sabotaže, Njemačka, Danska i Švedska – u čijim se gospodarskim zonama dogodio napad – pokrenule su odvojene istrage, iako nikakvi rezultati nisu objavljeni. Ranije ove godine, Danska i Švedska rekle su da su zatvorile svoje istrage.
Ruske vlasti su tvrdile da je SAD imao najviše koristi od sabotaže, ukazujući na protivljenje cjevovodima koje je više puta izrazila Bijela kuća. Moskva je također optužila Zapad za sprječavanje istrage.
Prošle je godine nagrađivani američki novinar Seymour Hersh optužio Washington da stoji iza bombaškog napada, iako je Bijela kuća odbacila te optužbe. Nekoliko zapadnih medija kasnije je izvijestilo da su ukrajinski državljani sudjelovali u sabotaži. Kijev je zanijekao bilo kakvu povezanost s napadom.
Kao rezultat sabotaže, obustavljena je isporuka plina iz Rusije u Njemačku preko Sjevernog toka 1. Sjeverni tok 2 nikada nije pušten u rad zbog birokratskih prepreka EU.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama: