Ministri vanjskih poslova Grupe sedam sastaju se na talijanskom ljetovalištu Capri, a na vrhu dnevnog reda su pozivi na nove sankcije protiv Irana zbog napada na Izrael i više pomoći Ukrajini u borbi protiv ruskog rata.
Pod rotirajućim vodstvom Italije, očekuje se da će čelnici G7 uputiti zajednički poziv Izraelu na suzdržanost nakon iranskog napada bez presedana tijekom vikenda koji je uključivao stotine dronova, balističkih i krstarećih projektila ispaljenih prema židovskoj državi.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da je razgovarao sa svojim izraelskim kolegom, Israelom Katzom, u utorak i pozvao Izrael ne samo da deeskalira bilo kakvu reakciju na napad Irana, već i da odbije planiranu ofenzivu na grad Rafah na jugu Gaze.
‘NIŠTA NEĆE OSTATI’: IRANSKI PREDSJEDNIK ZAKLJUČIO POTPUNO UNIŠTITI IZRAEL AKO POKRENE I ‘NAJMANJU INVAZIJU’
“Ponovio sam ovu poruku i vjerujem da će prigodom sastanka ministara vanjskih poslova G7 na Capriju, sutra i u petak ujutro, biti poslana slična poruka”, rekao je Tajani za državni RAI.
Uz izraelski rat u Gazi u šestom mjesecu, napad Teherana dodao je novi element hitnosti trodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pozvala je na nove sankcije protiv Teherana i bila je u posljednjem trenutku u posjetu Izraelu prije nego što je kasnije u srijedu stigla na Capri.
“Razgovarat ćemo o tome kako se može spriječiti daljnja eskalacija sa sve više i više nasilja”, rekla je. “Jer ono što je sada važno je zaustaviti Iran bez poticanja daljnje eskalacije.”
Njemačka, vjerni saveznik Izraela, bila je u zboru europskih i američkih čelnika koji pozivaju Izrael da deeskalira napetosti i ne uzvrati za napad Teherana, koji je uglavnom odbijen zahvaljujući pomoći SAD-a i saveznika.
Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron rekao je da će se na sastanku zalagati za “koordinirane sankcije protiv Irana”. Tvrdio je da Teheran orkestrira “toliko zloćudnih aktivnosti u ovoj regiji” od Hamasa u Gazi, preko Hezbollaha u južnom Libanonu do Huti pobunjenika u Jemenu koji stoje iza napada na brodove u Crvenom moru.
“G-7 im treba dati jasnu i nedvosmislenu poruku i nadam se da će se to dogoditi”, rekao je Cameron televizijskim kućama tijekom posjeta Izraelu.
Ruski dvogodišnji rat u Ukrajini također je visoko na dnevnom redu, a ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvani su na sastanak u Capriju u četvrtak kao gosti. Očekuje se da će Kuleba ponoviti potrebu svoje zemlje za bitnom vojnom potporom, uključujući topništvo, streljivo i sustave protuzračne obrane kako bi ojačao svoje kapacitete dok se Rusija gura duž prve crte.
Sjedinjene Države i nekoliko europskih zemalja raspravljaju o prijedlozima za korištenje profita stvorenog milijardama eura zamrznute ruske imovine za pomoć u nabavi oružja i drugih sredstava za Ukrajinu, prijedlozi koji su se zahuktali dok su napori SAD-a da dobije nova sredstva za oružje zapeli. Kongres.
Na razini Europske unije čelnici EU-a trebali bi raspravljati o prijedlogu na summitu u srijedu u Bruxellesu. Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell u međuvremenu se očekuje na Capriju.
27-člana EU drži oko 217 milijardi dolara u imovini ruske središnje banke, od čega je većina zamrznuta u Belgiji, kao odmazdu za rat Moskve protiv Ukrajine. Unija procjenjuje da bi kamate na taj novac mogle osigurati oko 3,3 milijarde dolara svake godine.
Bidenova administracija također razmatra mogućnost korištenja ruske imovine. Američka ministrica financija Janet Yellen rekla je u utorak da će se odvojeno sastati s ministrima financija G7 kako bi razgovarali, između ostalog, o ruskoj državnoj imovini.
“Razmatramo niz mogućnosti u rasponu od stvarnog zapljene imovine do korištenja iste kao kolaterala”, rekla je novinarima u Washingtonu.
Rekla je da Ukrajini treba više pomoći i da se boji da Rusija počinje uviđati znakove da su SAD i njegovi saveznici “”umorni i da im je sve teže pronaći načine da podrže Ukrajinu”.
“Zbog toga smo usredotočeni na pronalaženje načina da otključamo ekonomsku vrijednost i tok resursa iz ruske suverene imovine” koja je imobilizirana, rekla je.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Europska središnja banka je u prošlosti upozoravala da sami ne zaplijene rusku imovinu jer bi to moglo potkopati povjerenje u eurovalutu i tržišta EU-a. Ali Borrell je rekao da prema planu EU-a neće biti uzeta nikakva imovina, već samo neočekivana dobit koju ostvare.
Na Bliskom istoku, napetosti su porasle od početka posljednjeg rata između Izraela i Hamasa 7. listopada, kada su Hamas i Islamski džihad, dvije militantne skupine koje podupire Iran, izvele razoran prekogranični napad u kojem je ubijeno 1200 ljudi u Izrael i oteo 250 drugih. Izrael je odgovorio ofenzivom u Gazi koja je izazvala široku pustoš i ubila više od 33.800 ljudi, prema lokalnim zdravstvenim dužnosnicima.
Svjetski čelnici pozvali su Izrael da ne uzvrati nakon što je Iran pokrenuo osvetničku misiju koja je gurnula Bliski istok bliže regionalnom ratu. Napad se dogodio manje od dva tjedna nakon što su u navodnom izraelskom napadu u Siriji ubijena dva iranska generala u zgradi iranskog konzulata.