- Državna energetska tvrtka Petrobras suočava se s otporom domorodačkih skupina zbog svog cilja da otvori sjevernu obalu Brazila za bušenje nafte.
- Agencija za zaštitu okoliša odbila je Petrobrasu dozvolu za istražno bušenje, navodeći potencijalne utjecaje na domorodačke skupine.
- Petrobras tvrdi da bušenje neće izravno utjecati na zajednice, ali mještani kažu da se boje štete za okoliš.
Državna energetska tvrtka Petrobras naišla je na sve veći otpor domorodačkih skupina i vladinih agencija prema svom vrhunskom istraživačkom projektu, koji bi otvorio dio brazilske sjeverne obale koji najviše obećava za bušenje nafte.
Agencija za zaštitu okoliša Ibama prošle je godine uskratila Petrobrasu dozvolu za istražno bušenje na moru u području Foz do Amazonas, navodeći moguće utjecaje na domorodačke skupine i osjetljivi obalni biom. Ali apel Petrobrasa da Ibama poništi svoju odluku dobio je snažnu političku podršku.
Predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva rekao je u rujnu da bi Brazil trebao moći “istražiti” potencijalne resurse regije, s obzirom na nacionalni interes. Ministar energetike Alexandre Silveira prošlog je tjedna rekao novinarima da je “pravo Brazila znati potencijal” polja u moru.
BRAZILSKA AMAZONSKA KRAŠNA ŠUMA SUOČAVA SE S TEŠKOM SUŠOM, KOJA JE UTJECALA NA ZALIHE HRANE I VODE ZA TISUĆE
To je pojačalo optimističku retoriku Petrobrasa o njegovim izgledima da dobije dozvolu za bušenje u blokovima u blizini obale države Amapa.
“Pripremite se Amapa, jer stižemo”, rekao je izvršni direktor Petrobrasa Jean Paul Prates lokalnim političarima i naftnim direktorima na prošlomjesečnom događaju na kojem se promoviralo istraživanje na moru duž sjeverne obale u području poznatom kao Ekvatorijalna margina. Nazvao ga je “možda posljednjom granicom naftne ere za Brazil”.
Rekao je da očekuje početak bušenja u drugoj polovici ove godine ili ranije u najperspektivnijem dijelu Ekvatorijalne granice, nazvanom Foz do Amazonas basen, za ušće rijeke Amazone nekoliko stotina kilometara udaljeno. Foz de Amazonas dijeli geologiju s obalom obližnje Gvajane, gdje Exxon razvija ogromna polja.
Šef Ibame Rodrigo Agostinho rekao je u studenom da će odluka biti donesena početkom 2024., iako su radni sporovi u agenciji od tada usporili tempo licenciranja za zaštitu okoliša.
BRAZIL I DRUGE ZEMLJE AMAZONSKE KRAŠNE ŠUME SUSRET ĆE SE PRVI PUT U 14 GODINA O PRIJETNJAMA OKOLIŠU
Posjeti četirima domorodačkim selima, intervjui s više od desetak lokalnih čelnika i prethodno neprijavljeni dokumenti pokazuju organizirano protivljenje pokušaju Petrobrasa da poništi obustavu istražnog bušenja.
Petrobras je izvukao novu pozornost vlade. Agencija za domorodačka pitanja Funai zatražila je od regulatora Ibame u prosincu da provedu još nekoliko studija za procjenu utjecaja, prema dopisu vlade od 11. prosinca koji je Funai uputio Ibami dobivenom u zahtjevu za slobodom informacija. Predložene studije morale bi se napraviti prije nego što Ibama odluči hoće li prihvatiti žalbu Petrobrasa.
U srpnju 2022. Vijeće poglavica domorodačkog naroda Oiapoque (CCPIO), krovna skupina koja predstavlja više od 60 domorodačkih sela u tom području, zatražilo je od saveznih tužitelja da se uključe, osuđujući navodno kršenje njihovih prava.
Brazilski tužitelji imaju mandat štititi domorodačke narode, često stajući na njihovu stranu u sporovima s tvrtkama ili saveznim i državnim vladama. U rujnu 2022. preporučili su da Ibama ne izda licencu prije službenog savjetovanja s lokalnim zajednicama. Zapisnici iz preliminarne istrage tužitelja, u koje je Reuters imao uvid, pokazuju da je u prosincu 2023. CCPIO od njih zatražio da posreduju u 13-mjesečnim službenim konzultacijama s Petrobrasom o stajalištima domorodaca o projektu.
Proces konzultacija, zajedno sa studijama koje je predložio Funai, pogurao bi odluku u 2025. kada će Brazil biti domaćin summita o klimatskim promjenama COP30 u amazonskom gradu Belemu, što bi moglo politički otežati odobravanje bušenja, rekla je osoba bliska CCPIO-u Reuters.
Zapisnik sa sastanka u lipnju 2023. između Petrobrasa, čelnika CCPIO-a i tužitelja pokazuje da je tvrtka ponudila konzultacije s lokalnim zajednicama o mogućoj komercijalnoj proizvodnji nafte u tom području, ako Ibama to zatraži, ali se nije obvezala na konzultacije prije bušenja istražnih bušotina.
Upitan o pozivima starosjedilačkih vođa na hitne konzultacije, Petrobras je rekao Reutersu u izjavi da je vrijeme za takve zahtjeve prošlo.
“Definicija o tome je li potrebno ili nije potrebno konzultirati autohtone narode i/ili tradicionalne zajednice odvija se u početnoj fazi procesa izdavanja ekoloških dozvola”, rekao je Petrobras.
Ibama još nije odgovorila na preporuku agencije za domorodačka pitanja Funai krajem prošle godine za više procjena učinaka Petrobrasovih planova istraživanja, prema dokumentu Funaija od 3. travnja u koji je Reuters imao uvid.
Obje agencije nisu odgovorile na zahtjev Reutersa za komentar. CCPIO i tužitelji rekli su da se moraju obaviti konzultacije prije nego što Ibama izda dozvolu za bušenje.
RASJEDI
Zastoj oko bušenja stvorio je krivulju u Lulinoj vladi, koja balansira između njegovih zavjeta da će zaštititi Amazonu i njezino domorodačko stanovništvo s interesima Petrobrasa i političkih saveznika koji žele iskoristiti prednosti nove regije proizvodnje nafte.
Silveira, ministar energetike, rekao je da bi jedan blok Foz de Amazonas uz obalu države Amapa mogao proizvesti više od 5,6 milijardi barela nafte, što bi bilo najveće otkriće tvrtke u više od desetljeća.
U svom apelu Ibami tvrtka je rekla da istraživanje neće imati negativan utjecaj na lokalne zajednice.
“Potvrđujemo razumijevanje da nema izravnog utjecaja privremene aktivnosti bušenja bušotine 175 km od obale na domorodačke zajednice”, rekao je Petrobras.
Lokalno stanovništvo i neki ekolozi upozoravaju da bi bušenje moglo ugroziti obalne mangrove i goleme močvare bogate ribom i biljnim svijetom, dok bi poremetilo živote 8000 domorodačkog stanovništva u Oiapoqueu, na krajnjoj sjevernoj obali Brazila.
CCPIO, najviše domorodačko tijelo u Oiapoqueu, sastoji se od više od 60 caciquea, ili poglavica, koji predstavljaju više od 8000 ljudi. Oni se ne protive potrazi za naftom samoj po sebi, ali se pozivaju na, kako kažu, pravo na prethodnu konzultaciju s Petrobrasom, uz nadzor saveznog tužiteljstva i Funaija.
Konvencija Međunarodne organizacije rada 169, koju je Brazil potpisao, kaže da se vlade moraju konzultirati s domorodačkim i plemenskim narodima putem svojih predstavničkih institucija kad god razmatraju zakonodavne mjere koje bi mogle izravno utjecati na njih.
PROMIJENI SE PJEŠICE
Planovi bušenja već mijenjaju Oiapoque. Valovi radnika migranata stigli su u potrazi za poslovima u naftnoj industriji koja još ne postoji, rekao je državni zastupnik Inacio Monteiro.
Monteiro je rekao da se često sastaje s domorodačkim biračima, razgovarajući s njima o prednostima koje bi Petrobras mogao donijeti Oiapoqueu, uključujući radna mjesta, porezne prihode i socijalne programe.
Ipak, CCPIO i njegovi saveznici postali su sve glasniji u svom otporu dok Petrobras prikuplja podršku za svoj apel, uključujući i na klimatskom summitu COP28 u prosincu, gdje je Luene Karipuna rekla panelu da su Petrobras i lokalni političari pokušali ušutkati njezin narod.
“Strateški gledano, ovo prethodno savjetovanje je naša jedina sigurnosna mreža”, rekla je 25-godišnja Karipuna, koja studira za učiteljicu, u blizini svoje kuće u selu Santa Izabel, gdje se močvare pune morskom vodom u određeno doba godine.
Kad su rijeke niske, plime donose slanu ribu koju seljani jedu, ali neki s kojima je razgovarao Reuters strahuju da bi to jednako lako moglo dovesti do izlijevanja nafte.
POLITIČKI PRITISAK
Starosjedilački čelnici rekli su da je na javnom saslušanju u svibnju 2023. koje je Monteiro, državni zakonodavac, sazvao samo nekoliko dana nakon što je Petrobrasu odbijena licenca, bio izložen tisak lokalnih političara koji su podržavali Petrobras.
Amapini politički moćnici, uključujući ključne saveznike Lule, okupili su se za nekoliko dana u gradskoj vijećnici Oiapoquea na saslušanju kako bi promovirali Petrobrasove planove za bušenje.
Na događaju je jedan muškarac u bijeloj polo majici i pokrivalu za glavu s perjem, Ramon Karipuna, rekao okupljenima da su domorodački narodi za bušenje, prema zapisniku sa sastanka u koji je Reuters imao uvid.
Karipuna je rekao da je govorio u ime koordinatora Vijeća poglavara CCPIO, koji je bio odsutan iz “zdravstvenih razloga”.
Petrobras je kasnije naveo Karipuninu podršku u svojoj žalbi na uskraćenu dozvolu za bušenje i opisao ga kao “predstavnika CCPIO-a”.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Međutim, CCPIO koordinator Cacique Edmilson Oliveira rekao je Reutersu da tog dana nije bio bolestan. CCPIO je odbio sudjelovati u žurno sazvanom događaju, prema pismu poslanom 18. svibnja kao odgovor na Monteirov poziv na saslušanje, a koje je Reuters imao na uvid.
“Ovo je vrlo zabrinjavajuće. Zato kažemo da se već osjećamo ugroženima”, rekao je Oliveira, optuživši Petrobras za iskrivljavanje stajališta starosjedilačkih vođa. “Nikada nismo sjeli i postigli dogovor za odobrenje.”
U telefonskom intervjuu, Karipuna je potvrdio da radi u gradskoj vijećnici i da nije član CCPIO-a – iako je Petrobras koristio njegove riječi kao glavni argument Ibami da domorodački predstavnici podržavaju bušenje. Također je odustao od svojih komentara u korist bušenja.
“Do danas mnogi ljudi sumnjaju u ovaj posao s Petrobrasom”, rekao je.
Upitan o pogrešnoj karakterizaciji Karipune, Petrobras je citirao zapisnik sa sastanka u svibnju 2023., bez elaboriranja.