NATO je u četvrtak obilježio 75 godina kolektivne obrane diljem Europe i Sjeverne Amerike, a njegovi najviši diplomati obećali su da će ostati na kursu u Ukrajini dok bolje naoružane ruske trupe preuzimaju kontrolu na bojnom polju.
Obljetnica dolazi u trenutku kada savez koji sada broji 32 države razmatra plan pružanja predvidljivije dugoročne vojne potpore Ukrajini. Mučena nestašicom streljiva, Ukrajina je ovaj tjedan snizila dobnu granicu za vojnu obvezu s 27 na 25 godina u nastojanju da popuni svoje istrošene redove.
“Ukrajina je pod teškim napadima, kao svakodnevno, 24-7”, rekao je novinarima estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna, apelirajući na više vojnog materijala za Ukrajinu poput sustava protuzračne obrane, dronova i topničkih granata.
MCCONNELL STAVLJA 'GLAVNI DIO MOG FOKUSA' NA SUPROTSTAVLJANJE RUSIJI U UKRAJINI: 'SVJETSKI PROBLEM ZA DEMOKRACIJE'
“Moramo dati ove sustave koje ne koristimo Ukrajini, kako bismo preuzeli i zaštitili svoje ljude, civilnu infrastrukturu i također energetsku infrastrukturu”, rekao je prije ceremonije sa svojim kolegama povodom obilježavanja dana potpisivanja temeljnog ugovora NATO-a: travnja 4, 1949, u Washingtonu.
Veće slavlje planirano je kada se čelnici NATO-a sastanu u Washingtonu od 9. do 11. srpnja.
Stotine osoblja ispunile su golemi prostor nalik zračnom terminalu u središtu NATO-ovog prostranog sjedišta u Bruxellesu, dok je mnoštvo drugih gledalo dolje sa ostakljenih prolaza i stubišta dok su belgijski i nizozemski vojni orkestari svirali himnu NATO-a, izvorni Washingtonski ugovor koji je bio pred njima.
“Sviđa mi se Washingtonski ugovor. Ne samo zato što je vrlo kratak”, sa smiješkom je rekao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “Samo 14 paragrafa na nekoliko stranica. Nikad niti jedan dokument s tako malo riječi nije toliko značio toliko ljudima. Toliko sigurnosti. Toliko prosperiteta i toliko mira.”
Izvan Bruxellesa u srijedu navečer, američki državni tajnik Antony Blinken odao je počast “milijunima vojnika, mornara i avijatičara čija su hrabrost i spremnost da svoje živote stave na kocku dali težinu našoj svetoj predanosti da branimo jedni druge.”
Blinken je rekao da čak i dok ministri vanjskih poslova obilježavaju više od sedam desetljeća mira, “tu sigurnost – zajedno s temeljnim načelima Saveza demokracije, slobode i vladavine prava – ponovno ugrožavaju oni koji vjeruju da moć čini ispravno… i koji nastoje prekrajati granice silom.”
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba također je prisustvovao u četvrtak. Njegova je poruka bila izravnija.
“Samo danas je 20 Shahedovih bespilotnih letjelica pogođeno na grad Kharkiv i četvero ljudi je poginulo”, rekao je, dodajući da su poginuli i spasioci koji su pokušavali pomoći žrtvama u tom području.
Nemoguće je shvatiti zašto saveznici ne mogu pronaći dodatne baterije kako bi ih dopremili na mjesto gdje se svaki dan ispaljuju balističke rakete, rekao je Kuleba.
ZEMLJE SREDNJE I ISTOČNE EUROPE OBILJEŽAVAJU 20 GODINA U NATO-u S FOKUSOM NA RAT U UKRAJINI
Švedski ministar vanjskih poslova, Tobias Billström, sudjelovao je na prvom sastanku na ministarskoj razini otkako je njegova zemlja prošlog mjeseca postala 32. saveznik NATO-a. Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu u veljači 2022. otjerala je Švedsku i Finsku u naručje NATO-a.
“NATO predstavlja slobodu izbora”, rekla je finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen, osvrćući se na način na koji su se nordijski susjedi nedavno pridružili. “Demokratske nacije, slobodni ljudi odlučili su se pridružiti. Za razliku od toga kako Rusija širi svoje agresijom ili ilegalnom aneksijom.”
Predsjednik Vladimir Putin rekao je da je pokrenuo rat, barem djelomično, zato što se NATO širio bliže ruskim granicama.
Broj članova Saveza gotovo se utrostručio u odnosu na njegovih 12 osnivača, ali su se Finska i Švedska pridružile u rekordnom roku kako bi se zaštitile pod NATO-ovim jamstvom kolektivne sigurnosti.
To obećanje – članak 5 Washingtonskog ugovora – propisuje da se na napad na bilo koga od njih mora odgovoriti jedinstvenim odgovorom. Korišten je samo jednom, nakon napada Al-Qaide na američko tlo 2001.
Među novije uspjehe kako je izrastao iz Hladnog rata i nakon pada Berlinskog zida, NATO će ubrojiti svoju zračnu kampanju protiv bivše Jugoslavije iz 1999. kako bi okončao krvavo slamanje separatističkih etničkih Albanaca i svoje nastojanje da spriječi građanski rat u Makedoniji 2001. .
Na drugom kraju ljestvice nalazi se operacija u Afganistanu. NATO je preuzeo zapovjedništvo nad sigurnosnim naporima 2003. i oni su postali najduži, najskuplji i najsmrtonosniji u povijesti saveza. Obilježilo ga je kaotično povlačenje u kolovozu 2021., mnogi uspjesi tijekom gotovo dva desetljeća su napušteni.
Danas Ukrajina također želi mjesto za NATO-vim stolom, ali savez radi na jednoglasnosti i nema konsenzusa o tome treba li se pridružiti. Većina saveznika protivi se članstvu dok rat ionako bjesni. Za sada NATO obećava samo da su njegova vrata Ukrajini u budućnosti otvorena.
Ni saveznici u NATO-u ne mogu se složiti hoće li naoružati Ukrajinu. Kao organizacija, savez pruža samo nesmrtonosnu podršku poput transportnih vozila, goriva, borbenih obroka, medicinskih potrepština i opreme za razminiranje. Međutim, mnogi članovi dostavljaju oružje i streljivo bilateralno ili u skupinama.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Većina NATO-ovih napora otkako su se ruske trupe počele okupljati za invaziju bila je usmjerena na jačanje vlastitih granica u blizini Rusije i Ukrajine kako bi odvratio Putina od sljedećeg ciljanja bilo kojeg od saveznika.
Članak 5. bio je možda najteži test tijekom mandata Donalda Trumpa kao predsjednika Sjedinjenih Država – daleko najmoćnije zemlje članice NATO-a. Trump je sugerirao da SAD možda neće braniti nijednog NATO saveznika koji nije uspio povećati vlastitu potrošnju na obranu na najmanje 2% bruto domaćeg proizvoda, kao što su se svi složili učiniti 2014.
Trump je ponovio prijetnju tijekom predizborne kampanje ove godine. NATO predviđa da će 18 od njegove 32 članice ove godine postići taj cilj, u odnosu na samo 3 prije deset godina.