Broj pogubljenja u Iranu skočio je za 75% u 2022., prema dvjema organizacijama za ljudska prava.
U svom izvješću, Iranska ljudska prava (IHR) i Zajedno protiv smrtne kazne dokumentirali su najmanje 582 vješanja prošle godine, osuđujući ono što su nazvali “strojem za ubijanje” čiji je cilj “utjerati strah” u stanovništvo.
Počevši od rujna 2022., Iran su potresli masovni protuvladini prosvjedi potaknuti smrću 22-godišnje Mahse Amini, koja je uhićena zbog navodnog kršenja pravila odijevanja u zemlji.
Vlasti su nasilno potisnule pokret, ubivši više od 522 i uhitivši gotovo 20.000, prema siječanjskom izvješću američke News Agency Human Rights Activist News Agency.
Četiri osobe su do sada obješene u vezi s neslaganjem, iako izvješće sugerira da 100 zatvorenika čeka smrt ili se suočava s optužbama za smrtnu kaznu. Međutim, većina prošlogodišnjih smaknuća izvršena je iz kriminalnih – ne isključivo političkih – razloga.
“Ponovno [the death penalty has been] korišten kao krajnji alat zastrašivanja i ugnjetavanja od strane iranskog režima kako bi održao stabilnost svoje moći”, navodi se u zajedničkom priopćenju nevladinih organizacija.
“Kako bi unijeli strah među stanovništvo i mlade prosvjednike, vlasti su intenzivirale pogubljenja zatvorenika osuđenih iz razloga koji nisu politički”, dodao je direktor IHR-a Mahmood Amiry Moghaddam.
“Kako bismo zaustavili stroj smrti koji je uspostavio iranski režim, međunarodna zajednica i civilno društvo, bili oni tamo ili ne, moraju aktivno pokazati svoje protivljenje svaki put kad se neka osoba pogubi u zemlji”, nastavio je.
Uz pogubljenja, snage sigurnosti optužene su da su namjerno zaslijepile prosvjednike pucajući im u lica i uporabom borbenog oružjapoput mitraljeza, protiv demonstracija, posebno u manjinskim područjima.
Također su kružile raširene tvrdnje o silovanju i seksualnom napadu od strane službenika u pritvorskim centrima.
Prema izvješću, smrtna kazna se nepristrano koristi protiv iranskih etničkih i vjerskih manjina, kao što su Kurdi, Turci, Arapi i Balochi.
Detaljno navodi da manjina Baloch predstavlja 30% svih pogubljenja, dok čini samo 2 do 6% stanovništva.
Smrtna kazna je “sredstvo pritiska i, šire gledano, represivna poluga za upravljanje društvenim problemima zemlje”, rekli su autori.
Njihovo izvješće pokazalo je da je broj pogubljenja zbog trgovine drogom naglo porastao, što je gotovo polovica ukupnog broja zabilježenog prošle godine.
Brojka je dvostruko veća od iznosa 2021. i deset puta veća od 2020.
Nevladine organizacije koje stoje iza izvješća osudile su nedjelovanje Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC)
“Nedostatak odgovora UNODC-a i njegovih povezanih zemalja ne šalje pravu poruku iranskim vlastima”, rekao je direktor Zajedno protiv smrtne kazne Raphaël Chenuil-Hazan.
“Ukidanje smrtne kazne za zločine povezane s trgovinom drogom mora se postaviti kao neizostavan uvjet za buduću suradnju između UNODC-a i Irana.”