Iako je Ivan Pavao II zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca proglasio “blaženim mučenikom” zbog progona koje je pretrpio za vrijeme Titova režima, učinci komunističke propagande protiv kardinala rade i danas i te Stepinac optužen za suradnju s ustaškim režimom tijekom Drugog svjetskog rata
Related articles
Esther Gitman, istraživačica židovskog podrijetla, htjela je istražiti zašto ona i njezina obitelj te mnogi drugi nisu ubijeni tih godina.
I iznenadila se kad se u svakom trenutku pojavljivalo ime zaslužno za njeno spasenje: Alojzije Stepinac. Isti nadbiskup kojeg optužuju optužila za suradnju s nacistima ispada da je odgovoran za spašavanje više od 6000 Židova.
‘Pred oluju, koja prijeti čitavom svijetu: Budite jaki u vjeri, koju očevi vaši ispovijedaju 1300 godina’: Stepinac je upozoravao na prokletstvo Hrvata
Istraga za razumijevanje vaše prošlosti
“Zidovi čuju ”, bila je rečenica koju je ova žena odmalena čula kao odgovor na pitanja o pričama o ratu. U njima je djelovao i strah koji je desetljećima uspostavljao komunistički režim.
Esther Gitman, Židovka bosanskog podrijetla, uspjela je sa svojom obitelji kao dijete pobjeći od nacističkog progona. Kao odrasla osoba htjela je istražiti tko im je pomogao u bijegu.
Neko vrijeme nakon pada nacizma, Esther Gitman htjela je istražiti zašto je u njenom kraju bilo toliko židovskih obitelji koje su uspjele preživjeti. A kako bi to učinila, zatražila je stipendiju od Fulbright programa, prestižne akademske institucije.
Iako je dobila stipendiju, sve je vladalo skepsom, i među hrvatskim istraživačima. Ni ona sama nije vjerovala da će o tome pronaći nešto novo što bi razjasnilo svoje nedoumice.
“Antižidovski” nadbiskup je zapravo bio taj koji ih je spasio
Ali nakon što je počela analizirati tisuće dokumenata, uključujući više od 5000 koji se posebno odnose na spašavanja tijekom rata, i intervjuirati preživjele Židove, istina je počela izlaziti na vidjelo, a i spasioci također.
Suočena s takvom lavinom papira, Estherin suprug joj je preporučio da potraži zajednički nazivnik među dokumentima koje je pronašla. A onda se pojavilo ime katoličkog kardinala Stepinca. Cijelo vrijeme. Nakon svojih prvih 67 intervjua i s dokumentima koje je imala u rukama, vidjela je da se u pričama, sada već bez straha od strane protagonista, uvijek pojavljuje ime zagrebačkog nadbiskupa, čije je ime Titov režim pokušavao ocrniti.
“Kad sam počela čuti ime Stepinac, u svojoj sam pristranoj svijesti pomislila: ‘ne može biti da je svećenik, a još više nadbiskup, spašavao Židove’, kaže ova istraživačica židovskog podrijetla katoličkoj Novinskoj agenciji.
Nakon analize dokumenata došla je do zaključka da je tadašnji zagrebački nadbiskup izravno i neizravno spasio više od 6000 Židova od holokausta. Čak je i pomoć Židovima započela prije rata jer je već 1936. organizirao akciju pomoći Židovima izbjeglim iz Njemačke i Austrije.
Organizirao mrežu pomoći
Tako je napisao pismo imućnim hrvatskim katolicima u kojem je poručio: “Dragi gospodine, zbog nasilnog i nečovječnog progona velik broj ljudi morao je napustiti svoju domovinu. Bez sredstava za normalan život lutaju svijetom… Svakodnevno nam se javlja veliki broj iseljenika tražeći pomoć. “Naša je kršćanska dužnost pomoći im… ”, rekao je u pismu.
Već 1936. otvoreno je istupio protiv nacionalsocijalizma, ustvrdivši da “ljubav prema vlastitoj naciji ne može čovjeka pretvoriti u divlju životinju” .
A kasnije, 1938., ponovno je organizirao još jednu akciju pomoći progonjenim Židovima u Njemačkoj.
Sva su ta otkrića uzela danak ovoj ženi židovskog podrijetla. “Nisam mogla vjerovati što je sve ovaj čovjek napravio, kakva nevjerojatna stvar “, pišu mediji na španjolskom govornom području.
Stepinac: Ovom molitvom slomljen je komunizam i sve nevolje iz obitelji! ‘Dao Bog da je svi prihvate’
