U posljednjem nastavku ove dvodijelne serije, Euronews istražuje kako su životi djece u Ukrajini preokrenuti ruskom invazijom. Kako se nevladine organizacije Save the Children i UNICEF bore s izazovima unutarnjeg raseljavanja i prekida obrazovanja?
Od siječnja 2023. u Ukrajini je bilo 6,2 milijuna interno raseljenih osoba (IDP). Ujedinjeni narodi procjenjuju da više od 3,5 milijuna djece diljem zemlje ima “teške do katastrofalne razine potreba”. Otprilike 75% roditelja izjavilo je da njihova djeca imaju simptome psihološke traume kao posljedicu rata s oštećenim pamćenjem, kraćim rasponom pažnje i smanjenom sposobnošću učenja.
“Pokušavamo raditi s obiteljima unutar Ukrajine, onima koji pokušavaju vratiti svoju djecu [those forcibly deported to Russia] ali i obitelji kojima su vraćena djeca”, Ajman Yamin, Save the Children’s Direktor zagovaranja, kampanja, komunikacija i medija za Ukrajinu rekao je za Euronews.
“Ovo je jedna od situacija koja je vrlo osjetljiva za obitelji. Ponekad nakon što dobiju djecu ne žele ni razgovarati o tome jer se brinu da bi nešto drugo moglo uslijediti”, rekao je.
Osnovani su kolektivni centri za zbrinjavanje raseljenog stanovništva Ukrajine. Postoji oko 7 000 kolektivnih centara u zemlji, ali mnogima od njih nedostaju objekti prilagođeni djeci i infrastruktura za malu djecu.
Osim toga, Save the Children je izvijestio da voditelji kolektivnih lokacija nemaju iskustva u radu s različitim skupinama interno raseljenih osoba, kao što su etničke manjine, osobe s posebnim potrebama, kućanstva koja vode žene s djecom, stariji ljudi itd., što može pogoršati ranjivost IDP-a i uvesti prepreke u pristupu uslugama.
Kako bi bolje odgovorila na potrebe djece, dobrotvorna organizacija ima velik fokus na reintegraciju kroz ono što Save the Children naziva ‘prostorima prilagođenim djeci’. Ovi centri opskrbljuju djecu koja nisu u korak s obrazovnim planom i programom, daju prostor roditeljima da razgovaraju o svojim financijskim potrebama i pomažu djeci da obrade teške emocije uz pomoć određenih terapeutskih pasa.
Obrazovanje izgubljene generacije
Obrazovanje se sastoji od dva dijela, formalnog i društvenog, kao što je objasnio Ajman Yamin: “Djeca pokušavaju stvoriti svoje mišljenje o tome kako život izgleda. Jako im je važno da se druže i upoznaju. I to je razlog zašto nastavljamo poticati ne samo na suradnju s ministrom obrazovanja, već i na radu s obiteljima na poboljšanju kvalitete učenja i osiguravanju mogućnosti da djeca razgovaraju jedni s drugima, uče jedni od drugih i druže se što će im pomoći da razviju zdravije gledište sebe i života.”
Za mnogu djecu u Ukrajini učenje na daljinu postalo je norma. Granatiranje kritične infrastrukture i stambenih područja prisililo je mnoge škole na prvim linijama da održavaju nastavu online.
Loša internetska veza, nestanci energije i nedostatak odgovarajućih pametnih uređaja mogu poremetiti nastavu, dok manje od 30% školske djece ima pristup prijenosnom računalu ili tabletu.
Kao posljedica toga i nakon dvije godine učenja na daljinu zbog pandemije COVID-19, mnoga djeca nisu obrazovana ili nemaju vještine primjerene dobi koje zahtijeva ukrajinsko Ministarstvo obrazovanja.
Kako bi olakšao online i osobno učenje, Save the Children je razvio digitalne centre za učenje (DLC) i mobilne stanice za učenje. Učitelji se prevoze namjenski opremljenim autobusima s materijalima za učenje u ratom razorena područja kako bi obiteljima i djeci pružili obrazovnu podršku i omogućili djeci zajedničko druženje.
UNICEF također je na terenu pružajući osnovne usluge kao što su medicinska skrb, psihološka podrška, podrška obitelji, čista voda i obrazovanje.
“UNICEF pruža i humanitarnu pomoć i humanitarni oporavak cijelim spektrom od flaširane vode i medicinskih setova na prvim lokacijama pa sve do potpore zdravstvenim klinikama s proizvodnjom električne energije i svom opremom koja im je potrebna kako bi postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ponovno stavili u pogon i ponovno funkcionira”, rekao je za Euronews Damian Ranch, šef komunikacija UNICEF-a u Ukrajini.
“Jedna od najvažnijih stvari, što se UNICEF-a tiče, je osigurati da djeca dobiju priliku gdje god se nalazila, bez obzira na okolnosti, pristup učenju, bilo da se radi o formalnom školskom okruženju ili biti online”, rekao je.
Za UNICEF, fokus ostaje na tome da se djeca vrate u obrazovanje što je prije moguće. Međutim, mnoge humanitarne organizacije u Ukrajini ovise o privatnim donacijama kako bi nastavile svoj rad.
Dok se ruska invazija punog opsega približava granici od jedne i pol godine, neki stručnjaci strahuju da će umor od suosjećanja pogoditi financijske podupiratelje.
“Svijet je bio vrlo velikodušan prema Ukrajini i nama [Save the Children] posebno”, rekao je Yamin. “Ali nažalost, razina financiranja ne može zadovoljiti razinu potreba, a broj ljudi u potrebi je velik”, nastavio je.
Ukrajina ima kopnenu masu od 603.700 četvornih kilometara, što je čini drugom po veličini zemljom na europskom kontinentu nakon Rusije, što predstavlja dodatne logističke izazove. “Može potrajati više od 14 sati samo da stignemo od zapada do središta, tako da to pred nas postavlja velike zahtjeve”, objasnio je Yamin.
“Mislim da osim UNICEF-a, to je nešto o čemu brinu sve organizacije koje rade u zonama sukoba. Ali vidjeli smo značajan pad [in funding] 2023. u odnosu na prošlu godinu. Mislim da ljudi gledaju unaprijed u 2024. i brinu se koliko programa mogu uvesti”, ponovio je Damian Rance.
Iako online učenje pomaže premostiti jaz među učenicima u međuvremenu, Rance je upozorio da se škole neće popraviti preko noći.
„Oporavak i ponovna izgradnja ne odnose se samo na infrastrukturu, već i na ponovnu izgradnju zajednice i društva ovdje u Ukrajini kako bi ono bilo usmjereno na djecu i usmjereno na djecu, koje djecu i njihove potrebe stavlja u središte. A to zahtijeva, Naravno, značajna sredstva”, zaključio je.