Rusija je Ukrajinu okrivila za napad autobombom na prokremaljskog pisca Sahara Prilepina, nazvavši ga “terorističkim napadom”.
Glavna ruska istražna agencija u subotu je priopćila da je osumnjičenik za eksploziju automobila u kojoj je ozlijeđen istaknuti prokremaljski romanopisac i ubio svog vozača priznao da je djelovao po nalogu ukrajinskih specijalnih službi.
Eksplozija koja je pogodila automobil Zakhara Prilepina, poznatog nacionalističkog pisca i gorljivog zagovornika ruskog rata u Ukrajini, bila je treća eksplozija u kojoj su sudjelovale istaknute prokremaljske osobe od početka sukoba.
Dogodilo se to u regiji Nižnji Novgorod, oko 400 kilometara istočno od Moskve. Prilepin je hospitaliziran sa slomljenim kostima, natučenim plućima i drugim ozljedama; regionalni guverner rekao je da je bio stavljen u “medicinski san”, ali nije davao pojedinosti.
Rusko istražno povjerenstvo priopćilo je da je osumnjičenik rođen u Ukrajini i da je tijekom ispitivanja priznao da je radio po nalozima iz Ukrajine.
Ministarstvo vanjskih poslova pak nije okrivilo samo Ukrajinu, već i Sjedinjene Države.
“Odgovornost za ovaj i druge terorističke akte ne snose samo ukrajinske vlasti, već i njihovi zapadni pokrovitelji, prije svega Sjedinjene Države, koje su od državnog udara u veljači 2014. mukotrpno njegovale antiruske neonacističke projekt u Ukrajini”, priopćilo je ministarstvo, misleći na pobunu u Kijevu 2014. koja je natjerala ruskog prijateljskog predsjednika na bijeg.
U kolovozu 2022. u eksploziji automobila bombe u predgrađu Moskve poginula je Daria Dugina, kći utjecajnog ruskog političkog teoretičara kojeg se često naziva “Putinovim mozgom”. Vlasti su tvrdile da Ukrajina stoji iza eksplozije.
Prošlog mjeseca u eksploziji u kafiću u St. Petersburgu poginuo je popularni vojni bloger Vladlen Tatarsky. Dužnosnici su ponovno okrivili ukrajinske obavještajne službe.
Ruska novinska kuća RBC izvijestila je, pozivajući se na neimenovane izvore, da se Prilepin u subotu vraćao u Moskvu iz ukrajinskih djelomično okupiranih regija Donjecka i Luganska te se zaustavio u regiji Nižnji Novgorod na ručku.
stranačka politika
Prilepin je postao pristaša ruskog predsjednika Vladimira Putina 2014. nakon što je Putin nezakonito anektirao poluotok Krim. Bio je uključen u sukob u istočnoj Ukrajini na strani separatista koje podržava Rusija. Prošle ga je godine Europska unija sankcionirala zbog potpore ruskoj invaziji Ukrajine u punom obimu.
Godine 2020. osnovao je političku stranku Za istinu, za koju su ruski mediji izvijestili da je podržava Kremlj. Godinu dana kasnije, Prilepinova stranka spojila se s nacionalističkom strankom Pravedna Rusija koja ima mjesta u parlamentu.
Supredsjedatelj novoosnovane stranke, Prilepin je osvojio mjesto u Državnoj dumi, donjem domu ruskog parlamenta, na izborima 2021., ali ga je odustao.
Čelnik stranke Sergej Mironov nazvao je incident u subotu “terorističkim činom” i okrivio Ukrajinu. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova ponovila je Mironovljev stav u objavi na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, dodajući da odgovornost također leži na SAD-u i NATO-u.
“Washington i NATO njegovali su još jednu međunarodnu terorističku ćeliju — kijevski režim”, napisala je Zakharova. “Izravna odgovornost SAD-a i Britanije. Molimo se za Zakhara.”
Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, bivši predsjednik Dmitrij Medvedev okrivio je “nacističke ekstremiste” u telegramu koji je poslao Prilepinu.
Ukrajinski dužnosnici nisu izravno komentirali optužbe. Međutim, ukrajinski predsjednički savjetnik, Mykhailo Podolyak, u subotu je u tvitu uperio prst u Kremlj, rekavši da “kako bi produžio agoniju Putinova klana i održao iluzornu ‘potpunu kontrolu’, ruski represivni stroj podiže tempo i sustiže sve,” uključujući pristaše rata u Ukrajini.