O toj su temi u HRT-ovoj emisiji Otvoreno razgovarali saborski zastupnik HDZ-a Marko Pavić, potpredsjednik saborskog Kluba zastupnika Možemo! Darko Bakić, gradonačelnik Velike Gorice (HDZ) Krešimir Ačkar te gradonačelnik Splita (Centar) Ivica Puljak.
Marko Pavić je ustvrdio da će šesti krug porezne reforme dovesti do većih plaća od 1. siječnja svim građanima, a posebno se vodi briga o onima s najmanjima primanjima. ‘To je nešto što Vlada čini kontinuirano i gradi okvir za rast plaća i gospodarstva te da u ovoj krizi pomogne građanima, a posebice onima koji su najranjiviji – umirovljenici, kao i druge skupine’, rekao je Pavić. Podsjetio je da je u mandatu ove Vlade prosječna plaća rasla 48 posto te da sada iznosi 1106 eura.
‘Isto tako Vlada je uskočila građanima s paketom pomoći. Zadnji je bio 1,7 milijardi eura, a ukupno 6,1 milijardi eura u inflatorne mjere koje su omogućile građanima 2-5 puta struju, plin, razumnu cijenu benzina i cijeli paket socijalnih transfera znajući da će ova kriza pogoditi najsiromašnije građane. Sada gledamo kako upravo njima omogućiti povećane plaće. Ono što je država analizom vidjela je da je s jedne strane država u ovoj krizi imala deficit 1,7 milijardi kuna, a gradovi i općine suficit. Uprihodili su više novca nego što su planirali upravo zbog poreza na dohodak i rasta plaća’, rekao je Pavić.
Dodao je kako je cilj ove porezne reforme povećati autonomiju naših općina, gradova i županija i ‘taj dio koji je namaknut da se natrag vrati građanima i uloži u povećanje plaća’. ‘S druge strane da onima s najmanjim primanjima plaćanja mirovinskih obveza preuzme država’, objasnio je Pavić. Na pitanje koliko će kojoj kategoriji iznositi povećanje plaće, rekao je kako će se to prezentirati s cijelim paketom.
‘Ponosni smo na učinjeno u Zagrebu’
Damir Bakić je ispred grada Zagreba rekao kako pozdravlja intenciju da se sve plaće dignu, te da je to ‘apsolutno nesporno’, no da je tu ‘kraj onome što možemo pozdraviti’.
‘Naznake koje smo čuli i to smatramo duboko pogrešnim i nepravednim. Po najavama, kani se smanjiti porez na dohodak i smanjiti ili ukinuti prirez, a oboje su prihodi lokalne samouprave. Ne možemo govoriti o nečemu što se bi se moglo zvati reformom. To je vrlo parcijalno, vrlo točkasto, vrlo fragmentirano zadiranje u porezni sustav bez da se sagleda cjelina. Ne možete, ako iole želite ozbiljno nešto učiniti s poreznim sustavom, umanjiti porezni prihod na jednoj strani ako ne sagledate čitav porezni kompleks i da ne potražite kompenzaciju u drugim prostorima.
Ne zaboravimo, mi oporezujemo i potrošnju i imovinu i rad. Smatramo da je pristup u kojem smanjujemo porezno opterećenje na rad, što je svakako za pozdraviti, taj pristup nužno bi trebao iziskivati i povećanje porezne presije na ono što je najmanje oporezovano u ovoj državi – a to je imovina, posebno nekretnine’, istaknuo je Bakić.
‘Kada me pitate o suficitu, zaista je točno da su gradovi i općine u protekloj godini, pogotovo oni koji imaju prirez, pogotovo oni koji imaju značajniji prirez, ostvarili određene suficite. Određeni suficit je ostvario i grad Zagreb i taj je iznosio prošle godine 440 milijuna kuna, na što smo izuzetno ponosni. Učinili smo velike napore u racionalizaciji na svim segmentima.
Međutim, kako god je za pozdraviti to što su gradovi i općine izvjesni suficit realizirali i zaista je važno da imaju, idemo to tako reći, neki leteći start u ovu godina koja će sigurno biti teška, jer smo još uvijek na valu inflacije. Kad govorimo o Zagrebu, ja mislim da je neobično važno spomenuti dvije stvari koje su u Zagrebu obilježile naše poslovanje u prošloj godini, pa tako i u ovoj. Mi smo, dakle, ostvarili 440 milijuna suficita, ali od tog suficita, tako da se figurativno izrazim, nismo ugledali ni jedan euro, ni jedan cent’, objasnio je Bakić.
‘Stvar je u tome da smo mi bili dužni namijeniti taj suficit, planirali smo ga u proračunu, dužni smo ga bili namijeniti za namirenje enormnog duga koji nam je ostavila prethodna vlast. Taj dug iznosi 1,4 milijarde kuna. To smo bili dužni učiniti prošle godine, to smo dužni učiniti i ove godine, tako će biti i sljedeće godine. Dakle, u tom pogledu mi zaista u Zagrebu, ne možemo govoriti ni o kakvom efektivnom suficitu’, dodao je Bakić.
Istaknuo je kako je i važnja činjenica, kada se govori o financijama grada Zagreba – obnova. ‘Ona je obilježila naše poslovanje lani, ove godine i sljedeće godine. Velik dio obnove može se financirati iz EU fondova, ali ne sve. Ne radi se o regularnim godinama poslovanja nego o godinama koje su bitno opterećene enormnim izdacima za obnovu, dodao je.
‘Dobro je da se o ovom zakonu raspravlja’
Krešimir Ačkar rekao je kako želi istaknuti činjenicu da je dobro da se o ovom zakonu raspravlja. ‘Ali ne treba zaboraviti svakako da ovaj zakon niti je gotov nacrt niti je on konačan. I u tome kontekstu moram priznati da svaki zakon koji ide na porezno rasterećenje i u kućni budžet mojih sugrađana u Velikoj Gorici i državljana Republike Hrvatske će biti više nego pozdravljen od moje strane’, dodao je.
‘Treba odmah demistificirati neke stvari kada govorimo i onome što je izazvalo buru u javnosti, a to je da se od strane oporbe s nekim poluinformacijama i dezinformacijama pojavljuju špekulacije kako bi bila niža mirovina ili da bi se dogodilo nešto negativno nakon ove reforme. A ono što je najbitnije, osobno i meni, je da se apsolutno ništa osim benefita koji će ostvariti nakon ove reforme našim sugrađanima ne može dogoditi, istaknuo je Ačkar.
Istaknuo je kako je čelnik šestoga grada po veličini u Hrvatskoj i da je Vlada u svih prethodnih pet fiskalnih reformi nije nikada zakinula koliko ima saznanja, sugrađane.
‘Dapače, rasla je plaća, kolega Pavić je govorio i o postotku. Jedinica lokalne samouprave ima investicijski zamah kakav se nikada nije mogao zamisliti u prethodnom razdoblju. Ne možemo zanemariti činjenicu da investicijski zamah, kada govorimo o nekim stvarima koje smo prije morali financirati iz kredita, iz leasinga, iz svega, iz akumuliranih sredstava, danas dobivamo 50 posto, 70 posto ili čak negdje 100 posto sufinanciran ili financiran od strane Vlade RH.
U Velikoj Gorici, zahvaljujući Vladi, realizirano je projekata vrijednih 20 milijuna eura u kratkom razdoblju. I ono što smatram da je također bitno naglasiti – niz tih mjera kada govorimo o čelnicima jedinice lokalne samouprave i govorimo o porezu na dohodak.
Porez na dohodak i dobra ekonomska politika se nama, gradonačelnicima, prikazuje u tome i na primjeru moga grada, to mogu potvrditi, kada imate 130 milijuna kuna prije dvije godine porez na dohodak, a porez na dohodak 2022. iznosi 184 milijuna kuna. Dakle, daleko više i od prireza i od svega onoga što smo mogli planirati i očekivati, ali sve to skupa i zajedno nije došlo slučajno’, naglasio je Ačkar.
