Lakše nam je, dakle, naći trenutno radnika za sezonu nego izvan sezone jer se tu u Rijeci od naših više nitko ne javlja, kaže Jakovljević
RIJEKA – Nedostatak radne snage, pa i u turizmu, nije nikakva novost, već godinama se upozorava da će biti teško održati i samu djelatnost ne učini li se neki pomak, međutim, ove godine posebno je kulminirao problem nedostatka čistačica/čistača koji su nužni za održavanje apartmana i pripremu sezone. Hotelski lanci u nešto su boljem položaju jer rade »na veliko«, sezona im dulje traje i lakše dolaze do radne snage, no obiteljski smještaj sve teže dolazi do ovog prijeko potrebnog servisa.
Na oglase se često nitko ni ne javi, pa satnica za ove poslove raste. Tako se posao čistača/čistačice cijeni i po 20 eura na sat, što je uz bok zanimanjima gdje se traži i puno veća stručna sprema. Kako saznajemo u razgovoru s dionicima na ovom tržištu, što se tiče Rijeke, Kvarnera i općenito Primorsko-goranske županije, sezona ipak traje nešto duže, pa se u tom smislu nešto lakše nađe radnik u održavanju jer preferira da je što dulje uposlen.
Puno problema
S druge strane, domaća radna snaga ovdje se teže odlučuje na ovakve poslove, a oni koji su spremni u tom smislu »zasukati rukave«, uistinu radije idu prema turizmu, gdje se radi sezonski, ali ipak uz više nadnice. Tako je još teže naći radnika za održavanje poslovnih prostora i ureda i izvan sezone. O tome svjedoči Igor Jakovljević, član Uprave Riječkog uslužnog servisa, tvrtke koja pruža profesionalnu uslugu održavanja uredskih prostora, ali i hotela. Kaže da je na tom tržištu problema toliko da bi mogao pričati cijeli dan, no, veli, sve vam kaže podatak da trenutno za Rijeku imamo otvorene natječaje za rad spremačica uredskih i prodajnih prostora u poznatim, etabliranim tvrtkama s našeg područja, i nitko se na te natječaje ne javlja. Pritom je, opisuje Jakovljević, riječ o punom radnom vremenu, s ispunjenim svim zakonskom obvezama i beneficijama, plaćenom prijevozu, topli obrok itd., te plaćama od 650 do 850 eura. No, nitko nije zainteresiran.
Foto Arhiva/NL
– Više to nisu minimalne plaće, a stručna sprema je nebitna. No, nitko se više ne želi prilagođavati, svi traže i biraju, nešto blizu kući, neće mijenjati i kombinirati autobusne linije, razni su tu faktori, i jednostavno natječaji se ne mogu popuniti. Mogu vam reći da je jako puno problema u ovom dijelu tržišta radne snage, i bez još većeg uvoza radne snage ekonomija će nam biti u kolapsu. Što se tiče sezone, tu je situacija čak i nešto lakša, jer nismo ograničeni toliko na lokalnu radnu snagu, mada već stranci rade i na čišćenju ureda u Rijeci i slično. No, kad je u pitanju sezona, u traženju radne snage koncentrirani smo većinom na tržište bivše Jugoslavije, BiH, Srbije, Makedonije… Dosta radnika imamo iz Ukrajine, a između ostalog uvozimo radnu snagu i s Dalekog istoka, Nepala pogotovo, Indije itd. Lakše nam je, dakle, naći trenutno radnika za sezonu nego izvan sezone jer se tu u Rijeci od naših više nitko ne javlja. Moguće da je veća ponuda drugih poslova, čistiti malo tko želi. U sezoni sada trenutno zapošljavamo 650 radnika, od čega su 400 stranci. No, sve više oni rade i na poslovima čišćenja ureda, Nepalci npr., a ne samo u sezoni i u hotelima, tumači Jakovljević. Kaže da oni rade samo s velikim hotelskim kućama, pružaju kompletnu uslugu, no ne i s malim iznajmljivačima.
Related articles
Tržište rada
– Kod tog uvoza radne snage teško je proći i sve administrativne barijere koje postoje, jer se npr. nekad na radne dozvole čekalo pola mjeseca, a sad i po mjesec i pol. Sve je više stranih radnika, pa policija i njezine službe vjerojatno sve teže mogu u kratkom roku obraditi značajno veći broj zahtjeva. Onda dok čekate radnu dozvolu za radnika, treba ga negdje smjestiti, uz dodatne troškove, a i općenito je sve veća i potražnja za stanove za najam radnika, a opet je mala ponuda, i tu je niz problema koje stvarno treba početi sustavno rješavati, pojednostaviti procese, angažirano pristupiti tom problemu, inače neće biti dobro, zaključuje Jakovljević.
Melanija Kovačević, direktorica i vlasnica Uslužnog centra iz Rijeke, također potvrđuje da je radnu snagu za održavanje i čišćenje ureda sve teže naći. Njezina tvrtka ne radi u sezoni, odnosno u turizmu, već su uglavnom, kaže, vezani za godišnje ugovore s firmama.
– Mogu reći da je jako teško, na dnevnoj bazi dobivamo upite za čišćenje poslovnih prostora, a jedva ispunjavamo i obaveze koje imamo prema postojećim korisnicima koji imaju godišnje ili višegodišnje ugovore. Treba misliti i na bolovanja, godišnje odmore, čega uvijek ima, pa uvijek na jednog radnika, iz ovih razloga, mora biti raspoloživa i zamjena. Tu se nekako pokrivamo, no nemamo kapaciteta za preuzimati nove poslove, a upita stvarno ima na dnevnoj bazi, za apartmane pogotovo. No, time se ne bavimo, baš zbog sezonskog karaktera i nepredvidivosti tržišta. Što se tiče održavanja ureda i poslovnih prostora, radimo po cijeloj Hrvatskoj. Osim Rijeke, pokrivamo Istru, Liku, Karlovac, Zagreb, a mogu vam reći da je najteže radnika za poslove čišćenja naći upravo tu kod nas, na Kvarneru, i to je tradicionalno tako. Tu zaista nema ljudi, na oglase se skoro pa nitko ne javi. Evo sad smo imali otvoren jedan oglas, nije stigla niti jedna prijava. Stranih radnika baš i nemamo, baziramo se na domaćoj radnoj snazi. No, ovdje većina ljudi valjda gleda da ide prema turizmu, jer su primanja i očekivanja nešto veća, ističe Kovačević.
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Prema podacima koje nam je dostavio Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Rijeka, koja obuhvaća Primorsko-goransku županiju, od početka godine naovamo dvostruko je bila veća potražnja za čistačima/čistačicama od ponude, odnosno više se tražilo ovih poslova nego što je Zavod, prema prijavljenim radnicima u toj djelatnosti, bio u stanju tržištu isporučiti. Za pretpostaviti je da kako ide sezona, tako će i situacija biti teža, jer se potrebe povećavaju, a bazen radnika je sličan. Tako je npr. broj nezaposlenih osoba zanimanja čistač/čistačica u evidenciji HZZ-a Rijeka 17. travnja ove godine iznosio 276 u kategoriji zapošljivih na tržištu rada. S druge strane, podaci o broju objavljenih slobodnih radnih mjesta za ovo zanimanje pri HZZ-u PS-a Rijeka od početka godina do 17. travnja govore da je ukupno bilo 188 natječaja, te ukupno 453 tražena radnika. Uz »zapošljive na tržištu rada«, Zavod vodi i evidenciju u kategoriji »teže zapošljivi ili privremeno nezapošljivi«, kojih je u ovoj djelatnosti na isti datum na razini cijele HZZ-ovog PS-a Rijeka bilo 416. No, kako je pojasnio predstojnik HZZ-a Rijeka Željko Marković, riječ je o radnicima koji iz raznih razloga (prije svega zdravstveni, obiteljski itd.) u tom trenutku ne mogu pristupiti tržištu rada, stoga je, što se tiče dostupnosti radne snage, ispravnije gledati omjer zapošljivih i traženih, a tu, kako podaci govore, postoji značajna diskrepancija. Ona je, što se tiče same Ispostave Rijeka unutar HZZ-a Rijeka, između traženih i raspoloživih radnika još i veća (314 naprama 129). Kada se pak uspoređuju podaci po ispostavama HZZ-a unutar županije, a što je također dostavio Zavod, vidljivo je da potražnja, uz Rijeku, postoji i u drugim priobalnim i otočnim ispostavama (Opatija, Crikvenica, Krk, Cres Lošinj, Rab), dok ispostave u Delnicama, Vrbovskom i Čabru nemaju toliku potrebu za ovom vrstom djelatnosti, što ukazuje na to da je potražnja očito snažno vezana za turizam koji je ipak još uvijek »jači« uz more nego na kontinentu naše županije.
Nedo Pinezić, stručnjak za turizam s kojim smo razgovarali, kaže da je nedostatak radnika već duže vrijeme problem koji ove godine kulminira.
Top zanimanja
– Čistačica/čistač jedno je od tri top zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu, potražnja je ogromna, jer osnovna usluga u turizmu je smještaj, krevet, spavanje, a to se, naravno, mora čistiti i održavati svakodnevno. Velika je potražnju za tom uslugom imaju i hotelske industrije i kampovi, mobile home objekti se svakodnevno čiste. Što se tiče obiteljskog smještaja, on je tu u jako nepovoljnoj situaciji jer su oko 50 posto iznajmljivača umirovljenici, odnosno populacija starije životne dobi, kojoj treba ispomoć u domaćinstvu za poslove čišćenja i održavanja. Znači od oko 100 tisuća registriranih iznajmljivača oko 50 tisuća domaćinstava su umirovljenici. U nepovoljnoj su poziciji i zato što hotelska industrija i veliki kampovi zapošljavaju sezonski spremačice na duži rok. Hoteli npr. na četiri do pet mjeseci, dok je u obiteljskom smještaju sezona smanjena na tri do četiri mjeseca, a onaj tko radi sezonski bira da mu posao traje što duže. Cijene su se zaista podigle, pa su i dnevnice porasle, i do 20 eura na sat, kao i mjesečne plaće. Tu vide priliku i mnogi studenti i studentice, jer svaki pošten posao, dobar je posao. Servisi za čišćenje vape za radnom snagom. Što se tiče obiteljskog smještaja, to najčešće održavaju upravo servisi za čišćenje, mali obrti, tvrtke sa čistačima i čistačicama, koji održavaju ne samo unutrašnjost apartmana nego i okoliš i bazene. U problemu su i ne nalaze dovoljno ljudi. I sama domaćinstva mogu zaposliti na određeno vrijeme radnu snagu kao pomoć u kući, i imaju onda legalan status, zdravstveno, mirovinsko itd. Radnici u tom sektoru nisu samo žene, kako se obično spominje, već je riječ o heterogenim timovima, i za čišćenje na visinama, čišćenje okućnica, bazena. Budući, dakle, da nema dovoljno radne snage, a među iznajmljivačima imamo ogroman broj starije populacije, ono što vidim u kontaktu s tim ljudima, sve više je onih koji ili odustaju ili smanjuju kapacitete. Znači, dovodimo se u situaciju da ćemo imati manje smještajnih kapaciteta. Procjena je da trenutno u Hrvatskoj nedostaje barem 10.000 spremačica, ističe Pinezić. Kaže da je Hrvatska postala atraktivna kao zemlja EU-a za ulazak radne snage iz trećih zemalja u prostor EU-a, i onda se događa da kada ti ljudi dođu u Hrvatsku odraditi sezonski posao u turizmu, dobivaju pravo da to mogu raditi bilo gdje unutar EU-a. I onda, nakon jedne ili dvije sezone što sezonski rade kod nas, imamo veliki odljev jer visoko razvijene zemlje nude veće nadnice, tumači Pinezić. Spominje i činjenicu da naše žene tradicionalno odlaze u Italiju skrbiti se o starijim osobama.
– I u Njemačkoj je potražnja za takvom vrstom kućne njege ogromna, i usisala je sav raspoloživi radni kapacitet, ne samo iz zemalja Balkana nego i iz cijele istočne Europe. To se odnosi i na spremačice, ali i na njegovateljice, općenito pomoć u kući. Imamo i dio vitalnih umirovljenika kojima odgovaraju poslovi sa smanjenom radnom satnicom, a vezani su za kraj u kojem žive, pa se i oni »regrutiraju«, kao i studenti. Dio su još uvijek radnice/radnici iz susjednih zemalja, konkretno BiH, jer je njima to ipak relativno blizu, pa im odgovara odraditi nekoliko dana u Hrvatskoj da mogu opet na dan-dva otići doma, kaže Pinezić. Ističe da stanje na tržištu nije dobro jer će sve više starije populacije koja iznajmljuje odustajati od te djelatnosti i smanjivat će se kapaciteti jer su očekivanja turista u tom pogledu higijene i čistoće smještajnih objekata jako visoka.
– To su vrlo osjetljivi poslovi, kada se oprema objekt za prihvat gostiju, dosta je stresno. Smjene su u istom danu, sobe moraju biti savršeno čiste jer se greške skupo plaćaju, lošim recenzijama koje se odmah prošire. Sigurno će ljudi onda radije zatvoriti dio kapaciteta nego riskirati loše recenzije i komentare. Dijelu umirovljenika starije dobi koji iznajmljuju, a ne mogu doći do potrebne pomoći, neće preostajati drugo nego te kapacitete ili dati u dugoročni najam, primjerice digitalnim nomadima, ili ih smanjiti na mjeru koju mogu održavati, ističe Pinezić. Kaže da je sve u zakonu ponude i potražnje, i mi se sada, kaže, u turizmu suočavamo i s nedostatkom konobara, ali i općenito nedostaje obrtnika, keramičara, vodoinstalatera… No, to je jedna šira priča.
Nezaposlenih je manje, a potrebe za sezonu su veće
Iz HZZ-a Rijeka skreću pažnju na to da poslodavci više nemaju obvezu oglašavati putem njih, pa sve više dolaze do izražaja drugi kanali, servisi, agencije, ali i privatno oglašavanje, pa i razni privatni kanali, što je posebno naglašeno u ovom dijelu poslova čišćenja, gdje stručna sprema obično nije uvjet. Predstojnik HZZ-a Rijeka Željko Marković ističe da općenito nezaposlenih sada na razini županije ima tri puta manje nego prije desetak godina. Trenutno je tako u PGŽ-u prijavljeno 6.736 nezaposlenih osoba, a krajem travnja 2013. PS Rijeka imao je evidentirano 19.935 nezaposlenih osoba. Znači, nezaposlenih je manje, a potrebe za sezonu su veće.
