Globalna populacija dosegla je 8 milijardi 15. studenog 2022., prema izvješću Ujedinjenih naroda o izgledima za svjetsku populaciju za 2022.
Ova prekretnica predstavlja velike mogućnosti, ali i značajne izazove za čovječanstvo.
“[It] prilika je za slavljenje različitosti i napretka, uzimajući u obzir zajedničku odgovornost čovječanstva za planet,” rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.
U našoj najnovijoj epizodi Globalnog razgovora, uz pomoć Friends of Europe, Euronews je razgovarao s izvršnom direktoricom Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda Natalijom Kanem i potpredsjednicom Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuicom kako bi razgovarali o tome što je sve ovo znači za nas.
Isabel da Silva, Euronews: Populacijski fond Ujedinjenih naroda upravo je objavio Izvješće o stanju svjetske populacije. Indija je pretekla Kinu kao zemlja s najvećim brojem stanovnika. Nastavit će rasti vrlo brzo. Želio bih pitati gospođo izvršnu direktoricu, koje biste još nalaze istaknuli?
Natalia Kanem, izvršna direktorica Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda: “Postoje dvije stvari koje ću reći. Jedna je da se svjetska populacija preuređuje. Živimo u razdoblju u kojem postoji toliko mnogo raznolikosti. Neke zemlje imaju prosječnu dob od 50, druge 15 godina. Ali moja stvarna poenta je da se čini da se posvuda pale zvona za uzbunu. [The] svjetska populacija [is] prevelik, [or] premalen. Žene će same donositi odluke i trebamo ih podržati u plodnosti koju žele imati.”
Isabel da Silva, Euronews: Gospođo potpredsjednice, Europska unija ima samo 6% svjetske populacije i suočava se s trendom pada, što će imati ogroman utjecaj na financiranje socijalne skrbi i mirovinskog sustava. S obzirom na to da francusko stanovništvo tako ljutito reagira na reforme na ovim poljima, koja su rješenja?
Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju: “Postoje različiti načini da se nađe rješenje, kao što ste rekli. [The] prvi je da želimo iskoristiti našu kohezijsku politiku na najbolji mogući način, kako bismo stvorili okruženje za napredak obitelji. Zatim, moram spomenuti umjetnu inteligenciju i robotiku koja je jako bitna i ponekad može zamijeniti čovjeka. Ali ne kažem da je to jedino rješenje. I treći je upravljanje legalnim migracijama.
Isabel da Silva, Euronews: Kako možemo integrirati migrante na način koji je pozitivan za njih i za naša društva?
**Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju: “**Mislim da je solidarnost od iznimne važnosti i da se moramo zalagati za nju. I mislim da se Europa temelji na solidarnosti. Dakle, moramo učiniti više o tome, pripremite ih (migrante) da se bolje integriraju kada dođu, [be it] s učenjem jezika ili različitih vještina. Ponovno osposobljavanje, usavršavanje. Znate da smo sada u Europskoj godini vještina i za dvije tranzicije, digitalnu i zelenu, postoje nova radna mjesta i vrlo je važno imati kvalificirane ljude za nove poslove, za nove zelene poslove. Dakle, to je nešto što bi trebalo učiniti unaprijed prije nego što dođu u naše države članice.”
Isabel da Silva, Euronews: Kako možemo objasniti ovu tjeskobu zbog činjenice da nas je sada 8 milijardi?
Natalia Kanem, izvršna direktorica Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda: “Dinamika populacije u ovom trenutku je svijet velikog kretanja. A kada pogledamo dinamiku onoga što stvara to kretanje, vidimo da postoji jedna osovina sukoba i ljudi osjećaju da je njihov mikrokozmos nesiguran.
“Sada je klima još jedan poticaj za ljude da odu tamo gdje jesu i potraže bolji život negdje drugdje. Dakle, moramo tražiti klimatska rješenja, a također moramo staviti mir u središte.
“Drugi dio toga je da je ovo prvi put u ljudskoj povijesti da postoji toliko razilaženja. Zapravo, dvije trećine nas živi u mjestima gdje će stanovništvo opasti gledajući prema godini 2050. Ali još uvijek postoji jedna trećina nas u mjestima gdje stanovništvo raste vrlo brzo. Ima mnogo žena u zemljama u razvoju koje još uvijek ne mogu dobiti kontracepciju.”
Isabel da Silva, Euronews: Europske se žene očito suočavaju s drugačijim izazovima, ali još uvijek postoji određena diskriminacija u pogledu pristupa tržištu rada, u smislu plaća. Oni također čine, rekao bih, 90% radne snage za zdravstvo i socijalnu skrb. Kada govorimo o osnaživanju žena i poštivanju njihovih prava, što nedostaje?
Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju: “Pitanje spolova je veliki problem u [the] Europska unija i s tim se moramo nositi. Osam milijuna Europljanki uopće ne radi, iako imaju svoje karijere, imaju svoj životopis, ali ne mogu raditi jer ne mogu priuštiti ni vrtić ni jaslice, ni za svoje roditelje ni za svoju djecu. Zbog toga nam nedostaje 8 milijuna europskih žena na našem tržištu rada. Moramo voditi računa o infrastrukturi, moramo brinuti o ovom zanimanju njegovateljice, koje, moram reći, treba više poštovati, treba biti bolje plaćeno, jer je to zanimanje podcijenjeno i o tome moramo voditi računa. “
Isabel da Silva, Euronews: Ali rekao bih da su, možda, i druge grupe još uvijek zanemarene. Rekao bih osobe s invaliditetom i osobe s drugim problemima. Čak i među starijim osobama koje još uvijek žele biti aktivni u poslu, teško im je pronaći posao ili dati svoj doprinos. Mora li doći i do promjene načina razmišljanja?
Natalia Kanem, izvršna direktorica Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda: “Točno. I to je poanta o 8 milijardi i beskonačnim mogućnostima. Ako postavimo prava pitanja, vaša mašta vas vodi do rješenja koja su izvediva. I stavljanje ljudskih želja, onoga što žele, u središte mora biti dio ove jednadžbe.
“Također osjećam da je vrijeme velikih promjena u tehnologiji. Vrijeme je velikih mogućnosti za korištenje novih metodologija koje moramo izmisliti. Kao što ste rekli, kako starija osoba, koja može aktivno pridonijeti, može biti u situacija koja utječe na njihove talente i kapacitete? Ali najviše od svega, mislim da je stvarno važno sagledati želju mlade generacije da planet stavi na prvo mjesto, da poveže sve te točkice kroz ciljeve održivog razvoja, planet i budućnost. Dakle , to znači da moramo pametnije planirati i postavljati bolja pitanja.
Isabel da Silva, Euronews: Moje posljednje pitanje je: hoće li ova vizija također biti rješenje za socijalno i ekonomski depresivne regije u Europi? Znate, postoji mnogo dinamike u urbanim područjima, ali mnoga ruralna područja u mnogim zemljama Europske unije postaju vrlo depresivna na razne načine.
Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju: “Ovo je nešto što je naš predsjednik, von der Leyen, želio imati u ugovorima: međugeneracijsku solidarnost jer mislimo da je važna. Bez toga naša društva neće biti pravedna, neće biti jednaka.
“Kada govorimo o ruralnom naspram urbanog, to je veliki problem. 80% Europe geografski je pokriveno ruralnim područjima i tamo živi samo jedna trećina našeg stanovništva, što znači da postoji ogroman potencijal u selima na selu, u ruralnom područja. Pokušavaju investirati i pokriti ruralna područja s 5G, širokopojasnim internetom i internetom. Bez širokopojasnog interneta ne možete zamisliti buduća radna mjesta. I to je razlog zašto su digitalne vještine danas vrlo važne. Kad spominjete starije ljude , moraju biti dovoljno vješti, stoga promičemo cjeloživotno učenje kako bismo starije ljude osposobili za suočavanje s novim tehnologijama i novim stilovima života.”
Related articles
