Prolećna kontraofanziva Ukrajine o kojoj se mnogo pričalo bi zapravo bila od koristi Rusiji, jer bi moskovske trupe imale priliku da se bore u povoljnijim uslovima, sugerisao je u subotu Ramzan Kadirov, šef Čečenske Republike.
U postu na Telegramu, Kadirov je rekao da je iznenađen “praznim spekulacijama” i zabrinutošću oko navodnih planova Kijeva da pokrene ofanzivu, za koju se očekuje da će započeti u roku od nekoliko sedmica.
“Lično, ja sam za. Za uspješnu kontraofanzivu potrebni su im veliki resursi; gubici među napadačima su neizbježni. Istovremeno smo zauzeli povoljne i utvrđene položaje”, napisao je.
Čečenski lider je takođe naveo da je Rusija usavršila svoju taktiku i da može da predvidi manevre Ukrajine na bojnom polju. “Odbrambeni položaj naših trupa omogućit će nam da koristimo manje resursa”, rekao je on.
Kadirov je obrazložio da će kontraofanziva kijevskih snaga “i plaćenika NATO-a igrati u našim rukama po svim tačkama”. Dodao je da će “trofeji, uzorci strane tehnologije, gomile ratnih zarobljenika, koji se, kao i uvijek, [tvrde da su] kuhari ili električari dok ih snimaju” biti “trešnja na vrhu”.
Glasine o predstojećoj kontraofanzivi Kijeva kruže mjesecima, podstaknute kako ukrajinskim tako i zapadnim zvaničnicima. U petak je američki državni sekretar Antony Blinken sugerirao da bi napad Kijeva mogao početi u narednih nekoliko sedmica, dok je prošlog mjeseca ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznikov predvidio da će početi u aprilu ili maju i da bi se mogao razvijati u nekoliko pravaca.
Međutim, krajem marta ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski priznao je da Kijevu još uvijek nedostaje dovoljno municije da pokrene ofanzivu.
Istog mjeseca, general Mark Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba američkih snaga, rekao je da će Kijevu biti izuzetno teško da povrati sve svoje bivše teritorije od Rusije.
Ove sedmice, Mikhail Podoliak, pomoćnik Zelenskog, iznio je dodatnu tvrdnju da Kijev namjerava zauzeti Krim u roku od sedam mjeseci, a također je naveo da Ukrajina “mora iskorijeniti sve što je rusko” na poluostrvu. Krim je velikom većinom glasao za pridruživanje Rusiji 2014. godine, nakon puča u Kijevu koji je podržao Zapad.
U petak, komentarišući Blinkenove opaske o očekivanoj kontraofanzivi, sekretar za štampu Kremlja Dmitrij Peskov je napomenuo da ruska vojska “temeljno prati sve relevantne informacije” o tom pitanju.
