VELIKI PETAK POSEBAN JE DAN ZA KRŠĆANE Stotine Kaštelana sudjelovalo u procesiji

Na Veliki petak u svim Kaštelima održavala se procesija s upaljenim svijećama i nošenjem križa kao simbolom, koji je od simbola muke i trpljenja postao znak spasenja i otkupljenja.

Diljem Dalmacije su se održavale procesije, a mi vam donosimo prizore iz Kaštel Starog.

Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na koncu same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Kod katolika, post je obavezan za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Dok u prvim stoljećima kršćani nisu imali posebno liturgijsko slavlje na Veliki petak, u 4. st. oblikovala su se različita neeuharistijska slavlja. U Jeruzalemu su se vjernici okupljali ujutro na Golgoti radi klanjanja Kristovu križu, a popodne su se okupljali radi službe Riječi s čitanjem navještaja Muke.

Točniji podatci o liturgiji toga dana postoje tek od 7. st. Tako se spominje da je papa išao bos od Laterana do bazilike sv. Križa Jeruzalemskoga, noseći relikviju svetoga Križa.

Boja koja se rabi u liturgiji je crvena, boja mučeništva i pobjede (a ne crna kao nekada), čime se naglašuje da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Kristove kao izvorišta našega spasenja. Jednostavnost ustroja ujedno je i snaga izražajnosti ovoga slavlja. Svećenici dolaze do oltara koji je ogoljen i prostiru se pred njim. Svećenicima se preporučuje da učine gestu prostracije koja je puno izraženija od klečanja, a ujedno i rijetka u liturgiji na Zapadu.

Tipičan je element Velikog petka litanijska molitva vjernika

U liturgiji Riječi čita se evanđeosko izvješće o Muci iz Ivanova evanđelja. Tipičan je element Velikog petka litanijska molitva vjernika; tipična je zbog svoje prepoznatljivosti, jer je to izvorno svjedočanstvo prvotnoga kršćanstva, dok je molitva vjernika koju danas nalazimo u euharistijskome slavlju bila zapostavljena i obnovio ju je tek Drugi vatikanski sabor.

Drugi dio liturgije Velikoga petka obilježen je klanjanjem Križu, koje u svojoj dinamici s jedne strane govori o drvetu kao nositelju smrtnoga ploda, a s druge o drvetu koje nosi plod života. Treći dio liturgije je sveta pričest. Crkva zatim uranja u tišinu iščekivanja Uskrsnuća.