Europska unija je na rubu velike demografske promjene jer nove projekcije sugeriraju značajan pad broja stanovnika do kraja stoljeća.
Procjene Eurostata signaliziraju da bi blok mogao doživjeti pad stanovništva za 6 posto, ili 27,3 milijuna ljudi, do 2100. godine.
Nakon dvije godine pada zbog pandemije COVID-19, stanovništvo EU-a počelo se oporavljati 2022. i procjenjuje se da je početkom ove godine dosegnulo 451 milijun ljudi. Taj se rast uglavnom pripisuje masovnom priljevu ukrajinskih izbjeglica koji je uslijedio nakon ruske invazije na zemlju.
Sada, najnovije izvješće Ureda za statistiku EU-a predviđa da će stanovništvo bloka nastaviti rasti, dosegnuvši vrhunac od 453 milijuna ljudi 2026., prije nego što se smanji na 420 milijuna 2100. godine.
Projekcija je napravljena na temelju uzoraka plodnosti, mortaliteta i migracija na kontinentu.
Europa 2100.: Što nosi budućnost?
Piramida stanovništva iz 2100. projicira društvo koje se smanjuje i stari. Udio djece, mladih do 20 godina i radno sposobnih će se smanjivati, a rasti onih od 65 i više godina.
U 2100. godini, oni u dobi od 65 i više godina trebali bi činiti 32 posto stanovništva, u usporedbi s 21 posto u 2022. godini.
Predviđena populacijska piramida, kao rezultat toga, izgledat će puno teža na vrhu od današnje: bit će više ljudi starijih od 80 nego onih mlađih od 20.
Projekcije dolaze nakon što je Kina dospjela na naslovnice ranije ove godine kada je zabilježila svoj prvi pad stanovništva u šest desetljeća.
Zemlja je imala 1,41175 milijardi ljudi na kraju 2022., prema brojkama koje je objavio Nacionalni ured za statistiku, što je pad od 850.000, budući da je smrtnost nadmašila broj rođenih.
Stopa nataliteta u Kini ne samo da pada, već i njezino stanovništvo stari, a stručnjaci upozoravaju da će to rezultirati sumornim demografskim koktelom koji će smanjiti radnu snagu u zemlji, iscrpiti njezin mirovinski sustav i mogao imati ozbiljne gospodarske posljedice daleko izvan njezinih granica.
Koja je stopa nataliteta u Europi?
Stopa plodnosti u Kini pala je na 1,15 djece po ženi 2021., što je daleko ispod razine zamjene od oko 2,1 živorođene djece po ženi koja je potrebna da se osigura općenito stabilna populacija bez migracija.
Vrijedno je napomenuti da niti jedna država EU nema stopu plodnosti iznad tog praga.
Prosječna stopa plodnosti u EU-u, od 1,53 živorođene djece po ženi u 2021., malo je viša nego u 2020. s 1,50, ali niža s 1,57 u 2016.
Najniže stope ukupnog fertiliteta u 2021. godini zabilježene su na Malti (1,13 rođenih po ženi), Španjolskoj (1,19) i Italiji (1,25).
Francuska je na prvom mjestu s prosječnom stopom plodnosti od 1,84, a slijede je Češka (1,83), Rumunjska (1,81) i Irska (1,78).
Međutim, neke zemlje EU-a sa stopama plodnosti ispod razine zamjene još uvijek imaju rastuće stanovništvo.
Francuska, na primjer, bilježi rast stanovništva u posljednjih 20 godina. Državni statistički ured INSEE to pripisuje nekoliko čimbenika, posebice migracijskim kretanjima i produženju životnog vijeka.
Rođenja, umiranja i migracije
Prirodni prirast stanovništva u EU-u negativan je od 2012. godine – što znači da više od desetljeća smrtnost nadmašuje broj rođenih.
Od 2011. godine rast stanovništva EU-a pripisuje se neto migraciji i statističkim prilagodbama.
Međutim, u 2020. i 2021. neto migracija nije nadoknadila negativan prirodni prirast stanovništva u EU-u i, kao rezultat toga, ukupna populacija EU-a se smanjila.
EU i Kina imaju različitu dinamiku migracija. Grafikon u nastavku uspoređuje njihovu neto stopu migracije – razliku između broja imigranata (koji se useljavaju u zemlju) i broja emigranata (onih koji odlaze) tijekom godine.
Kada je broj useljenika veći od broja emigranata, postoji pozitivna neto stopa migracije.
Godine 1960. stope neto migracije Kine i EU bile su približno usporedive i davale su sličnu sliku: u to je vrijeme više ljudi emigriralo nego što se useljavalo.
Međutim, brojke Svjetske banke pokazuju dramatično drugačiju putanju tijekom sljedećih desetljeća. Godine 2021. stopa neto migracije u EU iznosila je +910 755 ljudi, dok je za Kinu iznosila -200 194 ljudi.
Hoće li sve zemlje EU smanjiti broj stanovnika?
Unatoč projiciranom padu stanovništva EU-a do 2100. godine, očekuje se da će neke države članice vidjeti rast stanovništva, dijelom zbog migracija.
To su Belgija, Češka, Danska, Danska, Irska, Francuska, Cipar, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija, Švedska i Island.
Stanovništvo EU živi sve dulje i sve je starije
Udio stanovništva u dobi od 65 i više godina već se povećava u svakoj državi članici EU i zapravo je daleko ispred Kine, gdje iznosi oko 13 posto.
Prema posljednjim dostupnim podacima, zemlje s najvećim udjelom stanovništva u dobi od 65 godina i više su Italija (22,5 posto), zatim Finska (22,7 posto), Grčka (22,5 posto), Portugal (22,4 posto). ) i Njemačka (22 posto).
U posljednjem desetljeću zemlje koje su zabilježile najveći porast udjela stanovništva u dobi od 65 i više godina su Finska s povećanjem od 5,2 postotna boda (pp), zatim Poljska (5,1 pp) i Češka (4,6 pp). Porast od 3 postotna boda zabilježen je za EU u cjelini.
Prema predviđanjima Eurostata, 2100. godine osobe u dobi od 65 do 79 godina činit će 17 posto ukupnog stanovništva EU-a, u usporedbi s 15 posto početkom 2022. godine. Također se očekuje da će udio osoba u dobi od 80 ili više godina biti veći od dvostruko, sa 6 posto na 15 posto.
S druge strane, očekuje se da će se udio djece i mladih (u dobi od 0 do 19 godina) smanjiti s 20 posto u 2022. na 18 posto do 2100. Slično tome, udio radno sposobnih osoba (u dobi od 20 do 64 godine) godine) predviđa se smanjenje s 59 posto na 50 posto.
U EU je očekivani životni vijek pri rođenju naglo porastao tijekom prošlog stoljeća, sa 69 godina 1960. na 80,1 godinu 2021. godine.
EU to pripisuje nekoliko čimbenika, uključujući smanjenje smrtnosti dojenčadi, porast životnog standarda, bolji stil života, bolje obrazovanje i napredak u zdravstvu i medicini.
Međutim, nakon pandemije COVID-19 pokazatelj je pao s 81,3 u 2019. na 80,4 godine u 2020. i 80,1 u 2021. Samo četiri članice EU nisu zabilježile smanjenje prosječnog životnog vijeka: Danska, Estonija, Finska i Cipar.
Koje zemlje EU imaju najmlađe stanovništvo?
Radno sposobno stanovništvo, definirano kao oni u dobi od 15 do 64 godine, čini više od 64 posto stanovništva u EU-u, prema podacima iz 2021. godine.
Više od 10 posto stanovništva EU ima između 15 i 24 godine, više od 32 posto ima između 25 i 49 godina, a gotovo 21 posto ima između 50 i 64 godine.
Godine 2021. prosječna dob stanovništva EU-a iznosila je 44,1 godinu, u odnosu na 41,6 godina 2011. godine.
Očekuje se da će se srednja dob dodatno povećati na 48,8 godina 2100. To znači da će polovica stanovništva EU-a biti starija od 48,8 godina, dok će druga polovica biti mlađa.
Godine 2021. Cipar je imao najnižu srednju dob od 38 godina, a Italija najvišu, 47,6 godina.
Related articles
