Francuska vlada u utorak je odobrila ključni prijedlog zakona o proračunu koji je predstavljen kao najveći porast vojne potrošnje u zemlji u više od 50 godina, naglašavajući utjecaj rata u Ukrajini.
Prijedlog zakona predviđa 413 milijardi eura vojne potrošnje za razdoblje od 2024. do 2030. – više od jedne trećine više u odnosu na prethodni vremenski okvir.
Nuklearno odvraćanje bit će jedno od ključnih poglavlja ovog povećanja proračuna, uz izgradnju nosača zrakoplova nove generacije na nuklearni pogon. Vlada predsjednika Emmanuela Macrona također želi ulagati u kibernetičku, svemirsku i podmorničku obranu.
“U svakom slučaju, upravo ruska agresija u Ukrajini izaziva potrebu za sigurnošću kod većine partnera kontinentalne Europe”, rekao je francuski ministar obrane Sebastien Lecornu.
Lecornu je također ukazao na potrebu za tehnologijom protiv dronova, kao i opremom i streljivom.
O prijedlogu proračuna raspravljat će se u parlamentu u svibnju i lipnju s ciljem da stupi na snagu sredinom srpnja, rekao je Lecornu.
Macronov centristički savez nema većinu ni u jednom domu parlamenta, ali vojni časnici dugo žale zbog smanjenja potrošnje za oružane snage, dok konzervativne i krajnje desničarske stranke podupiru ulaganja u obranu.
Globalni trend
Poljska je početkom godine najavila da će posvetiti 4% svog BDP-a obrani. Ovaj trošak bez presedana uključivat će goleme kupnje borbenih zrakoplova i tenkova iz Sjedinjenih Država i Južne Koreje te dronova iz Turske.
No, nedvojbeno je velika vojna revolucija u Njemačkoj, koja je u jeku ruske invazije na Ukrajinu najavila povećanje vojnog proračuna za 2022. za 100 milijardi dolara kako bi modernizirala svoje oružane snage.
Dramatično povećanje izdvajanja za obranu najavile su i baltičke zemlje, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska, koja nakon desetljeća neutralnosti čeka ulazak u NATO.
Trend nije samo europski, nego i diljem svijeta, sa zemljama uključujući Australiju, Južnu Koreju i Japan koji se brzo naoružavaju u klimi vojnih napetosti i nervoze koja podsjeća na Hladni rat.
