Reformistička koalicija predvođena bivšim premijerom Kirilom Petkovim vjerojatni je pobjednik bugarskih parlamentarnih izbora nakon što su rezultati izlazne ankete pokazali da je prva u nedjelju.
Izlazna anketa koju je provela anketa Gallup International pokazala je koaliciju između stranke Nastavljamo promjene i desničarske Demokratske Bugarske s 25,6%, očito nadmašivši bivšeg premijera stranke desnog centra GERB Boyka Borissova s 24,8%.
Ako službeni rezultati potvrde izlaznu anketu, Petkovljeva koalicija dobit će mandat za sastav vlade.
Čini se, međutim, da će mu biti težak zadatak pronaći saveznike za formiranje vladajuće koalicije u rascjepkanom parlamentu.
Politički analitičari su u prvim komentarima predviđali da bi rezultati, koji se bitno ne razlikuju od prethodna četiri izbora održana u posljednje dvije godine, mogli dovesti do održive koalicije i nisu isključili mogućnost novih izbora.
Bugarska, koja je najsiromašnija članica Europske unije, održala je svoje pete opće izbore u dvije godine i politički su se čelnici nadali da će okončati nestabilnost vlade i otvoriti put za prevladavanje gospodarskih problema potaknutih ratom u Ukrajini.
Ali nizak odaziv birača, koji se procjenjuje na 40%, pokazuje veliko razočarenje političarima koji se ne drže obećanja o borbi protiv korupcije i uvođenju reformi. Upitan o mogućoj koaliciji s Borissovljevom strankom GERB, sučelnik Demokratske Bugarske, Hristo Ivanov, rekao je da vladanje u koaliciji zahtijeva visok stupanj povjerenja i međusobnog razumijevanja. Dodao je kako ne misli da koalicija s GERB-om ispunjava te uvjete.
“Radije ćemo tražiti formulu koja se temelji na nekoj vrsti jedinstva oko konkretnih prioriteta”, rekao je Ivanov.
Druga strana reformističke koalicije, stranka Nastavljamo promjene, rekla je da bi također odbacila koalicijski dogovor s GERB-om ako Borissov ostane na njezinu čelu.
Nastavljamo promjenu, koja Borissova smatra osobom koja izaziva podjele i optužuje ga za promicanje korumpirane politike, predložila je formiranje manjinske vlade uz potporu GERB-a, koji je odbio tu ideju.
Nakon što je dao svoj glas, Borissov je rekao da je mudrost političara jedini izlaz iz krize. Rekao je da Bugarska mora imati stabilnu vladu “ako ne želimo počiniti samoubojstvo kao nacija”.
“Bit će katastrofa za zemlju ako se ne može formirati vladajuća većina”, rekao je Borisov, dodavši da je spreman na kompromis.
Analitičari predviđaju da bi se mogao napraviti neki kompromis, a žestoki protivnici mogli bi pronaći alternativu uzastopnim privremenim vladama koje je imenovao predsjednik Rumen Radev, bivši vojni general, u posljednjih nekoliko godina, a koje su tiho promijenile orijentaciju zemlje prema Rusiji.
Tradicionalno, mnogi Bugari u ovoj bivšoj komunističkoj naciji dijele proruske osjećaje, što predstavlja plodno tlo za agresivnu propagandu Kremlja i obavještajne aktivnosti u sadašnjoj zemlji članici NATO-a. Ruska invazija na Ukrajinu produbila je podjele u bugarskom društvu i potaknula podršku promoskovskim strankama.
Izlazne ankete pokazuju da ultranacionalistička stranka Vazrazhdane, snažna opozicija bilo kakvim akcijama protiv Putinove Rusije, širi svoju parlamentarnu prisutnost s 10% na 14% mjesta.
Related articles
