Posljednje izbore u Finskoj pretijesne su da bi se između sadašnjih socijaldemokrata, konzervativne Nacionalne koalicijske stranke i krajnje desne nacionalističke Finske stranke.
Bilo koja od tih stranaka mogla bi se naći u najboljoj poziciji za vođenje nove vlade kada se prebroje svi glasovi.
Mediji pomno proučavaju svako političko pitanje, svaki medijski gaf ili javni lapsus se napadaju, a tri glavna stranačka čelnika — Sanna Marin, Petteri Orpo, Riikka Purra — pod mikroskopom su kao nikada prije.
Dakle, koje su neke od glavnih snaga i slabosti politike s kojima se stranke suočavaju?
Ove predizborne sezone više se radi o tradicionalnoj stranačkoj ideologiji — lijevi nasuprot desnici — nego o pitanjima temeljenim na vrijednostima poput okoliša, jednakosti ili čak ulazak u NATOkoji je sada gotov i pobrisan.
Marinovi socijaldemokrati bili su na meti kritika desničarskih protivnika zbog onoga što smatraju rastrošnom ekonomskom politikom koja nije učinila ništa osim povećanja tereta duga Finske na neodgovoran način u posljednje četiri godine.
I sama Marin našla se na meti kritika zbog komentara koje je dala tijekom nedavnog putovanja u Kijev, i to ne samo od suparničkih političara. Komercijalni televizijski kanal MTV3 napisao uvodnik označivši je “potpunom ignorantnicom ili posve beskrupuloznom” jer je izjavila da bi Finska “mogla” razgovarati o odustajanju od svojih borbenih zrakoplova Hornet Ukrajini, dok nordijska nacija čeka isporuke svojih borbenih zrakoplova sljedeće generacije iz SAD-a počevši od 2025.
Najčitanije novine u zemlji Helsingin Sanomat otišao toliko daleko da je rekao da bi pitanje Horneta (finski političari mogu biti posebno oštri oko rasprava o nacionalnoj sigurnosti) moglo preokrenuti ravnotežu nedjeljnih izbora.
Također postoje redovite kritike da Marin rijetko – ako ikada – preuzima odgovornost za pogrešne političke korake i umjesto toga voli prebacivati krivnju na svoje protivnike (što je, da budemo pošteni, nešto što većina političara pokušava učiniti!)
Nacionalnu koalicijsku stranku — ili Kokoomus kako je lokalno zovu — kritizirali su političari i ekonomisti koji kažu da se njezini planovi za uravnoteženje nacionalnog proračuna jednostavno ne zbrajaju i da će morati zarezati toliko duboko u osnovne usluge da to bi povrijedilo živote svih u zemlji.
Ovaj tjedan, ekonomist Jussi Ahokas rekao je za javni servis Yle da je Finska “u vrlo dobroj situaciji” u usporedbi s europskim zemljama kada su u pitanju financije.
Kokoomus također ima problem jer ga mnogi smatraju — a Marin ga je opetovano formulirao — previše bliskim krajnje desnim nacionalistima: a ako glasate za Kokoomusa, završit ćete s vladom Finske stranke.
Sa svoje strane, Finsku stranku neprestano prate optužbe o rasizmu i ksenofobiji među njihovim kandidatima; obećali su da će izvesti Finsku iz EU u jednom manifestu, dok su u isto vrijeme također rekli da im to više nije cilj.
Njihov vođa bez humora Riikka Purra izmamio je začuđene uzdahne rekavši na TV-u da je kultura “luksuzan” artikl – teško prodati u zemlji koja uživa u svojoj bogatoj književnoj, glazbenoj i vizualnoj umjetničkoj sceni: od malih gradskih knjižnica do velikih međunarodnih festivala i sve točke između.
No, o čemu izborni kandidati na ulicama, tržnicama iu trgovačkim centrima razgovaraju s biračima?
Uoči nedjeljnih izbora, Euronews je razgovarao s kandidatima u kampanji kako bi saznao koje su im politike najvažnije, a gdje njihovi protivnici podbacuju.
Finski ministar prometa i komunikacija Timo Harakka za Euronews kaže da su njegovi politički protivnici spustili loptu kada je u pitanju obrazovna politika.
“Kokoomus je bio na čelu 2010-ih kada je Finska smanjila financiranje obrazovanja i istraživanja i razvoja i zaostala u postotku diplomiranih studenata.
Prekršili su svoje izričito obećanje da 2015. godine neće rezati obrazovanje i ukinuli pravo svakom djetetu na predškolu”, objašnjava socijaldemokratska zastupnica.
“Protivili su se reformi školstva Marinove vlade, koja je produžila obvezno obrazovanje do 18. godine, baš kao što su se sedamdesetih protivili jednakom sveobuhvatnom obrazovanju.
“Opet, sada, obećavaju drugačije. Ne mogu napraviti rezove koje predlažu a da ne ugroze naš dobar školski sustav”, kaže on.
Zeleni kandidat Alviina Alametsä kaže da je njezina stranka poseban fokus stavila na usluge mentalnog zdravlja.
“Tražimo različite načine za sprječavanje problema s mentalnim zdravljem, uključujući univerzalni osnovni dohodak i dobrobit prirode”, kaže ona za Euronews.
Alametsä, koji je jedan od dvoje finskih zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu u Bruxellesu, kaže da su programi poput onog u Helsinkiju gdje tri klinike besplatno pružaju terapiju dobar primjer konkretnih promjena koje bi željeli vidjeti.
“Ipak sam zabrinut da ako Nacionalna koalicijska stranka uđe u vladu, ili ako oni budu premijer, brinem se da će znatno smanjiti proračune za obrazovanje i mentalno zdravlje, te socijalnu sigurnost.”
“Mislim da pokušavaju potaknuti gospodarski rast iz pogrešnog kuta, a imamo istraživanje koje pokazuje da to ne funkcionira.”
Političar Nacionalne koalicijske stranke Sinuhe Wallinheimo predstavlja biračko tijelo u središnjoj Finskoj i kaže da druge stranke nisu dovoljno zabrinute zbog ekonomske “krize” u Finskoj.
“A pod tim mislim na iznos duga koji Finska trenutno ima i što treba učiniti u vezi s tim”, kaže on za Euronews.
“Mislim da smo u mojoj stranci bolji u protržišnoj politici od ostalih. Oslanjamo se na državu, ali vjerujemo u protržišnu i natjecanje između pojedinaca i poduzeća, što je bolje za društvo”, rekao je. dodaje.
“Kada razgovaramo o imigracijskoj politici, vjerujem da naša stranka razumije činjenice”, kaže Fatim Diarrakoji je kandidat Zelene lige u Helsinkiju.
“Trebamo ljude da dođu u Finsku, ali u isto vrijeme ne možemo tretirati imigrante kao krave koje muzemo da bismo uložili novac u sustav. Ali umjesto toga, Finsku moramo vidjeti kao mjesto gdje primamo ljude da izgrade život po svojoj mjeri okolnostima”, kaže ona za Euronews.
Diarra, kojemu je na izborima 2019. izmaklo mjesto u parlamentu za samo 200 glasova, kaže da ljudi koji dolaze u Finsku kako bi sebi osigurali bolji život trebaju pristup obrazovanju i tržištima rada te da ih ne treba smatrati samo kandidata za slabo plaćene poslove.
“Neke stranke vide imigraciju samo kao alat koji će ljude natjerati da rade za Fince. Kada o tome razgovaram s ljudima iz nekih stranaka, oni žele da imigranti rade u uslužnoj industriji i zdravstvu.
“Oni vide imigraciju kao jeftinu radnu snagu, ali to nije način na koji to vide Zeleni. Finska je dobra zemlja, naša je društvena struktura jaka i pozdravljamo ljude da dođu ovamo i izgrade dobar život za sebe.”
Grad Jyväskylä u središnjoj Finskoj tradicionalno je bio bastion potpore Stranke centra, Keskusta. Keskusta je, nekoć moćna sila finske politike, dramatično pala u posljednje četiri godine unatoč tome što je bila u vladi, a sada bilježe najniže brojke u povijesti.
Predviđa se da će izgubiti do deset mjesta u nedjelju.
MP Joonas Könttäbivši finski diplomat, kaže da je fokus njegove stranke bio na “aluepolitikka” ili regionalnoj politici.
“Želimo se brinuti o selu i gradovima, tako da je ista razina usluga dostupna u cijeloj zemlji”, kaže on za Euronews.
Nijedna druga stranka ne ističe mogućnosti cijele zemlje.
Related articles
