Mišljenja izražena u ovom članku su mišljenja autora i ni na koji način ne predstavljaju urednički stav Euronewsa.
Nalazimo se na prijelomnom trenutku u europskoj regiji SZO-a, koja se sastoji od gotovo 1 milijarde ljudi u 53 zemlje diljem Europe i središnje Azije.
Kriza troškova života duboko utječe na ljude bez obzira na razinu prihoda, podrijetlo i socioekonomski status.
Bez svoje krivnje, 600 000 ljudi živjelo je kraće nego što bi trebalo zbog premalog ulaganja u ljudski razvoj i zdravstvene sustave prije pandemije COVID-19.
Mentalno zdravlje je na najnižoj razini u povijesti – dokumentirali smo trostruko povećanje broja 18-24-godišnjaka koji su prijavili loše mentalno stanje.
Ovi šokantni statistički podaci, iz novog dokumenta o kojem smo raspravljali na nedavno završenom, prvom Forumu na visokoj razini o zdravlju europske regije SZO-a u ekonomiji blagostanja, pokazuju da se suočavamo sa začaranim krugom širenje društvenih lomova diljem Europe i srednje Azije.
Paneuropska komisija za zdravlje i održivi razvoj, kojom predsjedava bivši premijer Italije i povjerenik EU prof. Mario Monti, istaknuo ove štetne društvene lomove u pozadini pandemije COVID-19.
U opsežnom izvješću objavljenom 2021. Europska komisija upozorila je na sve veću nestabilnost, nedostatak socijalne kohezije i sve veće nejednakosti u zdravlju.
Glavni uzrok? Nisko povjerenje u institucije i povećan pritisak na zdravstvene i socijalne sustave.
Kad povjerenje nestane, zdravlje je ugroženo
Kad ljudi izgube povjerenje u svoje institucije i zajednice, gubimo svi.
To smo vidjeli tijekom pandemije — zemlje s višom razinom povjerenja općenito su bolje prihvatile javnozdravstvene mjere, što je rezultiralo boljom kontrolom infekcije.
I izvješće Europske komisije pokazalo je da su povjerenje i zdravlje neraskidivo povezani. Kad povjerenje ljudi opadne, vidimo da nestabilnost, nedostatak društvene kohezije i nejednakosti postaju sve širi.
Ali možemo zaustaviti ovaj krug ako izaberemo pravednost umjesto nejednakosti i uključiv rast umjesto gospodarstava koja favoriziraju rast pod svaku cijenu i kada dopustimo da zdravlje i dobrobit pokreću napredak i promjene.
A to je ono što su ekonomije blagostanja. Promiču ulaganja i prakse usmjerene na ekonomsko blagostanje, a istovremeno uzimaju u obzir planetarno, ljudsko i društveno zdravlje.
Gospodarstva blagostanja su poštena i pravedna. I oni napredak vide kao investiciju cijelog društva.
Zdravlje bi trebalo biti u srcu svakog društva
Jasno je da ekonomija blagostanja nadilazi samo zdravstveni ili financijski sektor.
Sve je veća zabrinutost da nas tržišta sama po sebi ne mogu zaštititi od budućih šokova. Odgovori usmjereni na štednju na financijsku krizu iz 2008. doveli su do povećanja nejednakosti u zdravlju, pri čemu je najteže pogođena stisnuta srednja klasa.
Zemlje koje su slijedile ovaj put također su pokazale sporiji oporavak i smanjeno povjerenje u vladu. Što je najvažnije, znamo da tržišta sama po sebi ne mogu zaštititi niti promicati zdravlje i dobrobit.
Mi u zdravstvenoj zajednici trebamo se pojačati i raditi u bliskoj suradnji s drugim sektorima kako bismo izgradili poštena i uključiva društva i gospodarstva koja pružaju rezultate za sve.
Na ovomjesečnom značajnom Forumu u Kopenhagenu — na kojem su sudjelovali premijer Islanda i ministri zdravstva drugih zemalja u našoj regiji — započeli smo novo putovanje.
Čuli smo kako se neke zemlje već okreću ekonomijama blagostanja, stavljajući zdravlje, pravednost i prosperitet u središte svojih ekonomija i društava.
Ovo je putovanje koje zdravlje ljudi stavlja u središte uključivog gospodarskog rasta. To je putovanje koje transformira zdravstveni sektor kako bi se osiguralo da zdravlje nije samo korisnik blagostanja, već i pokretač.
Zašto je zdravlje ključno za ekonomiju blagostanja?
Vjerujemo da današnji glavni izazovi imaju rješenje koje je ukorijenjeno u zdravlju i pravednosti.
Na primjer, povećanje nezaposlenosti nesrazmjerno je utjecalo na žene i mlade ljude, a imamo dokaze koji upućuju na povećanje od 40% u pogoršanju mentalnog zdravlja mladih ljudi.
U ekonomiji blagostanja, rješenje bi bilo promicanje dobrobiti mladih uključivanjem podrške mentalnom zdravlju kao dijela usluga opće dobrobiti.
Drugi ključni primjer je pitanje povjerenja. Ljudi s niskim primanjima sada imaju 50% manju vjerojatnost da će vjerovati drugima nego što je to bilo 2003.
U ekonomiji blagostanja, nediskriminirajući zakoni promiču povjerenje u druge, što zauzvrat doprinosi zdravlju i dobrobiti.
Kada majka zna da će dobiti njegu koja joj je potrebna – bez obzira na njezin prihod ili rasu – njezino povjerenje u druge i društvo u cjelini raste. Vjerojatnije je da će koristiti zdravstvene usluge i dugoročno ostati zdrava.
Dokazi su jasni. Kada pravednost i zdravlje stavimo u središte naših politika, jačajući povjerenje u naše sustave, svi će imati koristi.
Poriv da nitko ne ostane iza sebe
Pandemija je bila poziv na buđenje koji je pokazao koliko je zdravlje ključno za funkcioniranje cijelog društva.
Čak i prije pandemije, analize iz cijele europske regije pokazale su da je zemlja prosječne veličine, sa 60 milijuna stanovnika, mogli poboljšati živote od 250.000 ljudi u samo četiri godine ulaganjem u univerzalnu zdravstvenu skrb, pristojan posao, pristupačne domove i sigurna susjedstva, povećavajući BDP za čak 4,2%.
Tijekom posljednjih 10 godina, zemlje poput Novog Zelanda i Islanda, koje ulažu u dobrostojeća gospodarstva, zabilježile su gospodarski rast uz poboljšanje zadovoljstva životom i zdravlja, gdje ljudi napreduju, unatoč međusobno povezanim krizama.
U cijeloj regiji, Finska, Norveška i, u Ujedinjenom Kraljevstvu, Wales i Škotska također se pokazuju kao pravi, konkretni, inovativni pokretači promjena za dobrobit.
Preusmjeravanjem ulaganja, potrošnje i resursa, sa zdravljem u srcu, možemo ponovno izgraditi povjerenje. U isto vrijeme, moramo uspostaviti bitna partnerstva sa sektorima financija, rada i razvoja te s ključnim UN-om, civilnim društvom i donatorskim agencijama kako bismo osigurali dugoročnu predanost ovoj novoj i uključivoj ekonomskoj agendi.
Dok nezaposlenost raste diljem naše regije, žene i mladi ljudi su nerazmjerno pogođeni. Uz ove događaje na visokoj razini, radit ćemo s OECD-om na zatvaranju zdravstvenih i ekonomskih pustinja stavljanjem dobrobiti u središte ruralnog stanovništva.
Težnja da nikoga ne ostavimo u srcu je našeg Europskog programa rada, Ujedinjene akcije za bolje zdravlje.
Društvena pravda znači osigurati zdravlje za sve, kako je to zamislila WHO pri svom osnivanju prije 75 godina, i biti u stanju živjeti dostojanstvenim životom – za sve, svugdje.
Dr Hans Henri P Kluge regionalni je direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu od 2020.
Mi u Euronewsu vjerujemo da su svi stavovi važni. Kontaktirajte nas na [email protected] kako biste poslali prijedloge ili podneske i bili dio razgovora.
