U Ujedinjenim narodima u New Yorku više od 130 država članica glasovalo je za Međunarodni sud pravde da se izjasni o “obvezama država” da zaštite klimu “za sadašnje i buduće generacije”.
Rezoluciju, koja je godinama nastajala, predložila je mala pacifička otočna država Vanuatu.
To znači da će najviši svjetski sud sada razjasniti što zemlje moraju zakonski učiniti kako bi zaštitile okoliš od klimatskih šteta.
Međutim, rezolucija je neobvezujuća, što znači da nema potrebe da se bilo koja država pridržava bilo kakvih pojašnjenja ako to ne odluči.
“Za neke su zemlje klimatske prijetnje smrtna presuda. Doista, inicijativa tih zemalja, kojoj se pridružuje toliko drugih – zajedno s naporima mladih ljudi diljem svijeta – okuplja nas. A zajedno, vi ste stvarajući povijest”, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u govoru pred Općom skupštinom.
Prije tjedan dana stručnjaci UN-a za klimu upozorili su da će se globalno zagrijavanje povećati za jedan i pol stupanj do 2030.-2035.
Pariški sporazum iz 2015. – koji je pravno obvezujući – postavio je dugoročni cilj da se zagrijavanje održi na najviše dva stupnja do kraja ovog stoljeća.
Odvjetnica ClientEarth-a, organizacije koja radi na legalnom jačanju borbe protiv globalnog zatopljenja, dala je svoju reakciju.
“Od međunarodnih sudova i tribunala sve se više traži da razjasne i definiraju zakon o globalnim naporima u borbi protiv klimatske krize – i to s dobrim razlogom”, rekla je Lea Main-Klingst.
“Međunarodno pravo važan je alat za oblikovanje borbe protiv klimatskih promjena – a još uvijek nismo vidjeli njegovu punu moć. Savjetodavna mišljenja kao što je ovo imaju potencijal razjasniti zakonske obveze država o jednom od najhitnijih pitanja našeg vremena – i mogu usmjeravati buduće klimatske akcije. Ovo je važan napredak u pogledu klimatskih zakona.”
Related articles
