Šef EU-a za unutarnje poslove želi čitati vaše privatne poruke

Novi zakon ugrožava privatnost Europske unije 447 milijuna stanovnika.

Uredba CSA, koju je predložila europska povjerenica Ylva Johansson, mogla bi potkopati povjerenje koje imamo u sigurne i povjerljive procese poput slanja poslovne e-pošte, komunikacije s našim liječnicima, pa čak i vladama koje štite obavještajne podatke.

Uredba želi rutinski skenirati našu privatnu komunikaciju na internetu pomoću alata umjetne inteligencije kako bi se potražilo širenje materijala o seksualnom zlostavljanju djece.

Nije važno jeste li osumnjičeni za kazneno djelo ili ne, ovo skeniranje može obuhvatiti sve – stotine milijuna europskih stanovnika koji poštuju zakon.

Ovaj zakon EU-a o unutarnjim poslovima ne predlaže samo skeniranje riječi koje upisujemo. Također želi skenirati osobne slike na našim telefonima, dokumente na našim oblacima i sadržaj naše e-pošte.

Svi načini na koje živimo svoje živote na internetu, uključujući mnoštvo duboko osobnih podataka, mogli bi biti predmetom redovitih digitalnih pretraga.

Praćenje bilo čijih legitimnih razgovora štetit će svima, a posebno djeci. Stručnjaci pokazuju da nitko neće biti zaštićen ako internet postane manje siguran.

Masovni nadzor na internetu ne čini nas sigurnijima, on nagriza naša demokratska prava i slobode.

Znate li da su alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji fundamentalno diskriminirajući?

Istraživanja to potvrđuju Sustavi umjetne inteligencije održavaju diskriminaciju. Vidimo obojene ljude označene kao sumnjive kada ne čine ništa loše. Tijela žena i djevojaka te LGBTQ+ osobe pretjerano su cenzurirani.

Ove tehnologije učvršćuju strukturni rasizam, seksizam, homofobiju i nejednakost, što znači da su neki ljudi pretjerano ciljani, dok su drugi izbrisani.

Kako možemo vjerovati ovoj inherentno neispravnoj tehnologiji s tako osjetljivim pitanjem kao što je sigurnost naše djece na internetu?

Unatoč onome što ime sugerira, AI alati čak nisu ni posebno inteligentni — barem ne na način na koji obično mislimo o inteligenciji.

Oni griješiti što ni malo dijete ne bi napravilo. To ne znači da oni ne mogu biti korisni, ali moramo biti vrlo oprezni kada je — a kada nije — primjereno koristiti ih.

Prema novom prijedlogu, ovi pristrani, nepouzdani AI alati predviđali bi čije poruke, slike ili prijenosi sadrže zlostavljanje djece.

Na temelju onoga što znamo o umjetnoj inteligenciji i diskriminaciji, vjerojatnije je da bi crnac ili queer osoba, na primjer, vjerojatnije bili pogrešno označeni kao osumnjičeni i prijavljeni vlastima.

AI otkrivanje neizbježno označava mnogo nevinog materijala. Drage slike obitelji na plaži ili snimka djece u kadi poslana baki.

Selfie koji je prenesen u vaš osobni oblak. Poruka tinejdžera njihovom starijem rođaku tražeći savjet.

Ništa od ovoga više neće biti privatno.

Kako znamo? Jer ova lažna izvješća temeljena na umjetnoj inteligenciji već se događaju — i to po stopama puno većim nego što to predviđa novi zakon.

Kriv dok se ne dokaže suprotno?

Prema nacrtu zakona, ako odlučite koristiti internetske aplikacije ili platforme koje poštuju vašu privatnost i osobne podatke, vjerojatnije je da će vaša privatna komunikacija biti rutinski skenirana.

“Zašto biste htjeli zaštititi svoje osobne poruke ako nemate što skrivati” logika je jedinice za unutarnje poslove EU-a.

U vrijeme nadzornog oglašavanja, masovne zlouporabe naših osobnih podataka i ‘Big Tech’ platformi koje imaju veću moć od nekih vlada, odabir pružatelja usluge chata i e-pošte koji poštuju našu privatnost jedini je pametan izbor.

Na primjer, šifrirane aplikacije za chat jedan su od rijetkih alata koje zapravo imamo i koji nam pomažu da ostanemo sigurni na mreži.

Zato preuzimanja sigurne aplikacije za slanje poruka Signal povećao deset puta nakon ruske invazije na Ukrajinu.

EU ne može provaliti u naše digitalne privatne živote “za slučaj” da radimo nešto loše. Time se krše najosnovniji principi našeg organiziranja kao društva.

Može li nadzor zapravo zaštititi djecu?

Šefica EU-a za unutarnje poslove, Ylva Johansson, kaže da je ovaj prijedlog jedini način na koji EU može zaštititi djecu na internetu.

Ipak, oboje Ujedinjeni narodi i UNICEF već su više puta upozorili na generalizirani nadzor nad korištenjem interneta kod mladih, potvrđujući da je ono štetno za djecu.

Europski nadzornik za zaštitu podataka upozorava da bi ovaj zakon ugroziti gotovo sve korisnike interneta u EUs vrlo malo dokaza da će zaustaviti zlostavljanje djece.

A u značajnoj novoj anketi, 80% mladih je izjavilo da ako bi se njihova komunikacija rutinski skenirala, više se ne bi osjećali sigurnima biti politički aktivan ili istraživati ​​svoju seksualnost.

Kao što upozorava tehnološka stručnjakinja za borbu protiv trgovine ljudima Anjana Rajan, sigurni komunikacijski alati jesu uglavnom koristi u legitimne svrhe.

Činjenica da ih manjina zlostavlja ne znači da bismo sve trebali izložiti većem riziku.

To znači da moramo učiniti više kako bismo se pozabavili tim pojedincima kroz ulaganja u stručnjake za zaštitu djece, prevenciju, pravdu, obrazovanje i bolje online izvješćivanje i alate za osnaživanje korisnika.

Tu bi EU trebala usmjeriti svoje napore.

Ella Jakubowska je viša savjetnica za politiku u European Digital Rights (EDRi), mrežnom kolektivu neprofitnih organizacija, stručnjaka, zagovornika i akademika koji rade na obrani i unapređenju digitalnih prava diljem kontinenta.

Mi u Euronewsu vjerujemo da su svi stavovi važni. Kontaktirajte nas na [email protected] kako biste poslali prijedloge ili podneske i bili dio razgovora.