RIJEKA – Ono što je na Kozali 2022. niknulo kao nešto neobično – eko osvještavajuća šetnica, danas se preselilo na riječki Korzo. Projekt znakovitog imena 5 – 7 grama obuhvaća 20 panela sa slikama, informacijama o zagađenju plastikom, ali i mogućim rješenjima postavljenih na Korzo u obliku eko osvještavajuće izložbe. Projekt je nazvan „5 do 7 grama“ referirajući se na istraživanje koje je ustanovilo poražavajuću činjenicu da prosječan čovjek u tjedan dana u sebe unese putem prehrane 5 do 7 grama plastike u formi sitnih čestica ne većih od 5 milimetra – mikroplastike.
Na pločama će građanke i građani moći pronaći poražavajuće informacije o stanju našeg okoliša odnosno doma poput činjenice da se plastika i otpad danas može pronaći u 40% ribe, podatka da smo od 1950 došli s 2 milijuna tona plastike proizvedene godišnje na 368 milijuna tona proizvedenih samo u 2019 godini, a paralelno 22.08. svake godine potrošimo sve resurse koje zemlja može obnoviti. Taj datum je svake godine sve ranije. Na to tek dolazi užasna informacija da životinje masovno umiru zbog gušenja ili ozljeda prouzročenih plastičnim otpadom. To je samo jedan od uzroka zašto smo ušli u 6 najveće izumiranje života na našem planetu od početka.
– Ljudi trebaju znati da svake godine 8 milijuna tona plastičnog otpada odlazi u oceane putem rijeka, da usred Tihog oceana postoji samo jedna od mnogih plastičnih mrlja, tzv otoka plutajuće plastike od kojih je jedna 28 puta veća od Hrvatske, a ako nam je Tihi ocean predalek onda bi nas svakako trebao zabrinuti pojam da naše more, Jadransko more proglašeno jednim od 3 najzagađenija mora u Europi zbog zagađenja mikroplastikom. Toliko o romantičnoj verziji odlaska na usamljenu plažu i uživanju. “Može, ali dok sjedite na gomili nasukanih boca, stiropora I sitnih komadića. Nije neki prizor, jelda? Gdje god da odem, Ilovik, Korčula ili bilo koji drugi otok situacija je ista – sve prirodne plaže, pogotovo južne imaju more plastike na sebi i ne albansko smeće nije glavni krivac premda je velik. Da je, ne bi toliko otpada imalo hrvatske deklaracije.
Zato smo i predložili 10 jednostavnih prijedloga kako svatko od nas može postati puno održiviji i zdraviji za naš planet i za nas same. Važno je zapamtiti 3 najbitnija pravila – 1. smanjimo upotrebu plastike i kupujmo rinfuzo te koristimo svoje vrećice, a ne svaki put uzeti nove na placi ili dućanu, 2. ponovno koristimo ono što je još upotrebljivo i ne kupujmo stalno novo i 3. Reciklirajmo. Tek kada je korištenju došao kraj onda možemo baciti otpad u odgovarajuće kante za smeće, a nikako na ulicu ili u prirodu – objašnjava nam idejni tvorac izložbe Filip Jakovac.
– Mi smo ti koji moramo početi od sebe i ne čekati vlast da nešto napravi. Nije posao niti jedne vlasti, niti jedne Čistoće da čisti smeće za nama – to je posao nas samih i ako želimo vidjeti promjenu onda trebamo početi od sebe jer iako nam se nekada čini da naš glas, naša promjena ne znači ništa – potpuno suprotno. Svaka promjena trendova i razmišljanja mora početi od nekud – od svakog od nas pojedinačno. S vremenom će nas biti sve više. Počnimo od sebe nadovezuje se Ana Somek.
Plan za dalje?
– Informacije nam je plan pretočiti u video i prezentaciju pa krenuti u OŠ Kozalu, ali i druge zainteresirane da bi djecu upoznali s ovim problemom. Stvari mogu krenuti na bolje, ali nema više vremena za filozofiranja, lamentiranja i guranja problema pod tepih – otkucalo je. Ako se nećemo boriti za svoju djecu onda se barem borimo za nas jer ovo se događa sada i u našem je tanjuru makar to i ne vidimo uvijek golim okom, a odražava se na naše zdravlje. Pozivamo i Grad i institucije da se još više bave ovim problemom i krenu od informiranja stanovništva do još većih akcija čišćenja našeg Grada i okoliša. Jer na kraju što volimo – Grad koji teče ili grad kojim teče smeće? – navodi Kristian Starčić.
Projekt je rezultat suradnje više organizacija, udruga GIR – građanske inicijative regije, Smart Kvart, mjesni odbor Kozala, Grada RijekeI poznate eko udruge Sunce iz Splita koji su pomogli svojim obilnim iskustvom i znanjem.
I.B.
PROČITAJTE JOŠ:
MIKROPLASTIKA IZ MORA JE U ATMOSFERI Tjedno udahnemo i konzumiramo jednu kreditnu karticu! | | Morski HR
Novo istraživanje pokazalo je da velike količine mikroplastike plutaju atmosferom, a vjetrovi je podižu s kolnika, oceana i poljoprivrednih polja. Kad se jednom tamo nađu, vjetrovi je mogu odnijeti do
Related articles
