Jučer je održana sjednica UN-ova Odbora za prisilne nestanke u Ženevi, na kojoj se spominjao i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhapšeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje ljudima, prenosi Index.hr
Na sjednici su predstavniku Zambije postavljena i neka pitanja u vezi tog slučaja.
Španjolski predstavnik: Što je utvrdila istraga u vezi uhićenih osoba hrvatske nacionalnosti?
Španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro rekao je sljedeće: “Osvrćući se na članak 25. Konvencije o zaštiti djece, stručnjak Povjerenstva rekao je da je Povjerenstvo dobilo informaciju da su u Zambiji uhićene osobe hrvatske nacionalnosti u slučaju nezakonitog međunarodnog posvojenja.”
“Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne budu rezultat prisilnog nestanka?” pitao je Španjolac zambijsku delegaciju.
Državni tajnik Dickson Matembo: DR Kongo kaže da je dokumentacija o posvajanju lažna
Odgovorio im je Dickson Matembo, državni tajnik zambijskog ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti te voditelj izaslanstva. Rekao je da je osmero Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Konga s djecom.
“Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito posvajanje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna.
Vlasnik sirotišta iz kojeg su odvedena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo ministarstvo zajednice i socijalne skrbi u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi”, naveo je Matembo.
“Hrvatski zatvorenici imaju poseban tretman”
Naglasio je da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima.
“Nakon prijema osobe u zatvor Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacije ili sastanke s osobama.
Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio im pristup. Na zahtjeve stranaca obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima”, rekao je zambijski predstavnik.
Djeca za koju se sumnja da su potencijalne žrtve trgovine djecom nalaze se u pritvoru jedinice za zaštitu djece okruga Ndola (CPU). Charles Mwambo iz odbora CPU-a je potvrdio da su djeca zbog sigurnosti zadržana na nepoznatoj lokaciji dok sud ne riješi slučaj.
Pastor Mwambo je potvrdio kako je djecu, starosti od šest mjeseci do tri godine, vratio odbor u prosincu prošle godine kad su uhićena četiri hrvatska para. Dodao je da su za troje starije djece osigurana mjesta u školi i da su se prilagodila okruženju.
“Uspijevamo se pobrinuti za djecu, u tome nam je pomogla i vlada. Jedini izazov bila im je jezična barijera jer govore samo francuski i lingalu, ali su zahvaljujući nastavi koju pohađaju naučili malo engleskih riječi”, istaknuo je. Tvrdi kako nijedna obitelj nije zatražila djecu jer se vjeruje da su izvučena iz sirotišta.
Otkrio je da su ih službenici iz Konga tek krajem veljače posjetili kako bi provjerili u kakvom su stanju te zatražili dopuštenje da ih izvuku i vrate u njihovu matičnu zemlju. Naglasio je kako je dužnosnicima savjetovano da pričekaju dok sud ne sasluša slučaj i ne donese odluku.
Podsjetimo, u Hrvatskoj postoji velik broj djece upravo iz Konga, jedne od svega nekolicine afričkih država, od njih 54, koje ne dozvoljavaju međunarodna posvajanja i nisu potpisnice Haaške konvencija o međudržavnim posvojenjima koja jasno propisuje da se posvojenje ne plaća, da djeca ne mogu biti predmet kupnje. No sami “posvojitelji” su često na mrežama i forumima otvoreno govorili koliko su platili za dijete. Hrvati su u četiri godine posvojili 68 djece iz Konga, a cijeli ostatak svijeta 136, što jasno govori da se tu ne radi o slučajnosti ni izdvojenom slučaju nego o namjernom preskakanju legalne procedure posvojenja, slično kao i kod kupovine diploma u BiH.
Na žalost za sad još uvijek nema političke volje da se preispita praksa hrvatskih sudova po kojima su lažni dokumenti prihvaćani automatizmom i bez ikakve provjere, a pri čemu je sud u Zlataru očito bio jedna od točaka u lancu prebacivanja djece iz Konga u Hrvatsku, a moguće u nekim slučajevima i dalje na zapad – o tome ne znamo ništa, jer određeni krugovi pružaju velik otpor bilo kakvoj provjeri statusa te djece, pravdajući to mogućom “stigmatizacijom”. No suočeni s jasnim tvrdnjama Zambije i Konga, i nadajmo se pod pritiskom javnosti, hrvatske će institucije kad tad morati krenuti u krivični progon onih koji su cijelu tu priču pokrivali izdavanjem hrvatskih dokumenata temeljem lažne dokumentacije.
