Visoke temperature zraka ovih ljetnih dana mogu veoma nepovoljno utjecati na zdravlje i kod potpuno zdravih osoba. Utjecaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive skupine kao što su mala djeca, trudnice, kronični bolesnici, starije osobe, kao i ljudi koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Neprijatelji organizma
Bilo da ste na moru, na vrućem asfaltu ili u zatvorenoj, vrućoj prostoriji poput tvorničkog pogona, potrebno je poznavati pravila samopomoći, te prve pomoći unesrećenome do dolaska hitne medicinske službe. Podsjećamo, broj na koji možete nazvati hitnu medicinsku službu je u većini država 124, ali se svakako raspitajte o specifičnostima područja u koje idete.
Glavni neprijatelji našeg organizma ljeti su sunčanica i toplotni udar koji su tijekom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem.
“Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa čak i komatoznim stanjem”, ističe rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ dr. Elma Kuduzović.
Simptomi nisu bezazleni
Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost zraka u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uvjetima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.
Toplotni udar se može dogoditi radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornaru pored pregrijanog brodskog motora, te pregrijanom autu, javnom prijevozu, čak i stanu. U takvim uvjetima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40° Celzijusove skale.
Razlikuju se klasični i naporom izazvani toplotni udar. Klasični se razvija tijekom dva do tri dana, obično kod starijih, slabo pokretnih osoba koje nemaju klima uređaj, a pristup tečnosti je ograničen. Naporom izazvani toplotni udar razvija se naglo, kod zdravih, aktivnih ljudi (npr. sportaša, vojnika, tvorničkih radnika) izloženih visokim temperaturama, navode stručnjaci.
Simptomi toplotnog udara su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano.
Prva pomoć
U INZ-u savjetuju da, u slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenirati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je.
Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati.
Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utječu na krvotok, posebno kavu i alkohol.
“Liječniku se treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova; kad je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti, odnosno kad uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice pa je potreban pregled liječnika koji će utvrditi radi li se samo o sunčanici, ili se potkrao početak neke druge bolesti (npr. infekcija ljetnim virusima ili bakterijama)”, ističe dr. Kuduzović.
Prevencija
Najbolje se ne izlagati predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatiziranoj prostoriji.
Potrebno je adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala, odjeća mora odgovarati klimatskim uvjetima i važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja, ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima.
Važno je nadoknađivati kalij i magnezij, koje uz natrij i klor organizam naročito gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).
Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.
Stručnjaci preporučuju i da se prostorije u kojima se boravi redovno provjetravaju, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na vanjsku sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju, priopćeno je iz INZ-a.
Related articles
