Svjetsko prvenstvo u Kataru je označilo novu stranicu nogometne povijesti. Nikada se neko veliko nogometno natjecanje nije odigralo usred sezone kao što je to bio slučaj ovaj put, a sve kako bi se izbjegle nesnosne vrućine koje na Bliskom Istoku vladaju u uobičajenom terminu u lipnju i srpnju.
Činjenica da je Mundijal odigran u drugoj polovici studenog i prvoj polovici prosinca donijelo je i drukčije pripreme za ovo natjecanje. Izbornici su imali puno manje vremena za treninge, ali definitivno im je pomoglo to što su igrači u Katar došli u punom natjecateljskom ritmu, s 15-20 utakmica odigranih do tada. Tijekom natjecanja se ta stvar isticala kao jako važna za pripremu momčadi, a vidjelo se to i na igrama momčadi.
No postoji i druga strana medalje. Igrači reprezentacija koje su duže ostale u Kataru, a to je, srećom, bila i Hrvatska, nisu imali puno vremena za odmor nakon Mundijala. Uz to je ritam odigravanja utakmica bio koban za dio njih pa je došlo do ozljeda dijela igrača dok su drugi u klupska natjecanja ušli u iscrpljeni. Treneri pojedinih vrhunskih klubova su to isticali kao veliki problem, a sada se problem može pojaviti za izbornike uoči prvih utakmica nakon Katara, odnosno početka kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2024. godine.
Related articles
U hrvatsku reprezentaciju je dio igrača došao bez pravog statusa u klubovima, poneki i nakon što su imali ozljede, a generalno je 26 igrača koji su bili u Kataru imalo manju minutažu nakon Mundijala nego su ja imali prije njega. Kada se uzmu u obzir sve službene utakmice njihovih klubova, tih 26 Vatrenih je prije odlaska u Katar odigralo 64,9% svih dostupnih minuta dok je taj postotak nakon osvojene bronce pao na 56,4%.
Pojedinačna analiza pokazuje kako svega osam od 26 igrača u drugom dijelu sezone ima veću minutažu nego u prvom, a veliki je broj onih koji igraju dosta manje bilo zbog ozljeda, bilo zbog pada u formi. Utakmice protiv Walesa i Turske će nam pokazati hoće li izbornik Zlatko Dalić imati problema zbog ove činjenice, a u nastavku vam donosimo pregled minutaže svih 26 igrača koji su bili u Kataru prije i poslije tog natjecanja.
Posložili smo igrače od onih koji su imali najveći rast minutaže u drugom dijelu prvenstva do onih kojima je najviše pala minutaža.
Joško Gvardiol (Leipzig) – prije SP-a 56,8%, poslije SP-a 96,2% (+39,4%)
Ponajbolji mladi stoper na svijetu na početku sezone nije imao punu minutažu zbog oporavka od ozljede mišića, ali od listopada je nezamjenjiv u momčadi Leipziga. Nakon Mundijala je igrao u svim utakmicama.
Josip Šutalo (Dinamo) – prije SP-a 44,2%, poslije SP-a 79,7% (+35,5%)
Ozlijedio se u prvoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka protiv Škupija pa je dugo izbivao te mu je stoga u prvom dijelu sezone minutaža manja nego nakon Mundijala. Očekujemo kako će on zamijeniti Lovrena u prvoj postavi Vatrenih.
Martin Erlić (Sassuolo) – prije SP-a 60,3%, poslije SP-a 76,9% (+16,6%)
Nema nikakvih problema za Erlića u Sassuolu. U rujnu je propustio dvije utakmice zbog lakše ozljede baš kao i neposredno prije Mundijala, a nakon njega je dobio manji odmor. U svim ostalim utakmicama bio je neizostavni dio 12. momčadi Serie A.
Ivica Ivušić (Osijek/Pafos) – prije SP-a 85,7%, poslije SP-a 100% (+14,3%)
Nema problema s minutažom ove sezone – prvi vratar momčadi je bio u Osijeku, to je sada u Pafosu s time da na Cipru još nije dobio odmor dok je u Osijeku to ipak bio slučaj. Za ovu akciju Ivušić je otpao zbog želučane viroze.
Dejan Lovren (Zenit/Lyon) – prije SP-a 84,1%, poslije SP-a 97,8% (+13,7%)
Umirovio se od reprezentacije, a ima sjajan status u Lyonu u koji se vratio nakon Mundijala. Bio je u udarnoj postavi u svakoj utakmici, a gotovo je u svakoj utakmici odigrao 90 minuta.
Josip Stanišić (Bayern) – prije SP-a 22%, poslije SP-a 35,3% (+13,3%)
Jedan od onih kojima se popravio status nakon Mundijala. Trener Bayerna Julian Nagelsmann hrvatskom igraču daje sve više prilika, a Stanišić je dobio prednost nad slavnim Joaom Cancelom u utakmicama Lige prvaka koje su Bavarci igrali protiv PSG-a. U tim utakmicama dobro je odigrao protiv Kyliana Mbappéa, a to dovoljno govori o tome kakav status ima.
Marko Livaja (Hajduk) – prije SP-a 90,1%, poslije SP-a 95% (+4,9%)
Svi znamo koliko je Livaja važan za Hajduk, a pogled na minutažu to samo dokazuje. Splićani trebaju upaliti svijeću za njegovo zdravlje.
Ante Budimir (Osasuna) – prije SP-a 48%, poslije SP-a 48,1% (+0,1%)
Ista meta, isto odstojanje. Budimir ima stabilan status u Osasuni gdje igra u prvoj momčadi, ali rijetko odigra svih 90 minuta. I prije i poslije SP-a je propustio poneku utakmicu, ali činjenica da je ove sezone postigao samo dva gola očigledno je presudila da mu Dalić ne uputi ni pretpoziv za ovu akciju.
Ivan Perišić (Tottenham) – prije SP-a 66,8%, poslije SP-a 66% (-0.8%)
U Tottenhamu nije idealna situacija radi istupa trenera Antonija Contea, ali to se ne osjeti na statusu Ivana Perišića. Doduše, od posljednje četiri prvenstvene utakmice nije igrao u dvije, ali minutaža mu je tijekom cijele sezone stabilna.
Andrej Kramarić (Hoffenheim) – prije SP-a 71,6%, poslije SP-a 67,6% (-4%)
Hoffenheim se nalazi u lošoj situaciji i trenutno je tek na 15. mjestu Bundeslige, ali Kramarić u klubu ima stabilan status iako je ove sezone postigao tek 7 golova.
Dominik Livaković (Dinamo) – prije SP-a 96,6%, poslije SP-a 92% (-4,6%)
Nema se o Livakoviću što reći. Nije branio u dvije utakmice Kupa Hrvatske, jednu prije, a jednu poslije Mundijala pa stoga nema 100%-tni učinak.
Bruno Petković (Dinamo) – prije SP-a 66,9%, poslije SP-a 60,2% (-6,7%)
Oko Petkovića nema dvojbe – on je prvi napadač Dinama, ali činjenica kako Ante Čačić u svlačionici ima i Josipa Drmića te da trener Modrih rijetko igra s njih dvojicom u tandemu rezultira da Petković igra otprilike dvije trećine svih minuta. To je možda i optimalno za njega.
Lovro Majer (Rennes) – prije SP-a 53,5%, poslije SP-a 46,7% (-6,8%)
Ove sezone nema status kao prošle. Igra redovno, ali nema status neupitnog prvotimca, a pogotovo je to slučaj nakon Katara kada je tek u nekoliko utakmica igrao u prvoj momčadi Rennesa.
Borna Sosa (Stuttgart) – prije SP-a 62%, poslije SP-a 54,5% (-7,5%)
U sezonu ušao s lakšom ozljedom, kasnije propustio jednu utakmicu zbog bolesti, a iz Katara se u klub vratio s ozljedom aduktora zbog koje je igrao manje.
Borna Barišić (Rangers) – prije SP-a 84,8%, poslije SP-a 77,1% (-7,7%)
Propustio je tri utakmice nakon Mundijala te posljednju prije ovog okupljanja, ali između toga je imao kompletnu minutažu u 10 prvenstvenih utakmice škotskog Premiershipa. Sličan status je imao i prije Katara.
Josip Juranović (Celtic/Union Berlin) – prije SP-a 64,8%, poslije SP-a 54,8% (-10%)
Jedno od ugodnih iznenađenja na Mundijalu. Prije Katara imao je problema u Škotskoj te jedno vrijeme nije igrao, a poslije osvajanja bronce minutaža mu je manja jer je nekoliko tjedana rješavao transfer. Kada je stigao u Union Berlin, minutaža mu je uglavnom stabilna. Ovaj minus je tu kao svojevrsna statistička pogreška jer smo u cijelu priču uvrstili i ona utakmice u kojima je službeno još bio član Celtica iako je bilo jasno kako će napustiti taj klub.
Luka Modrić (Real Madrid) – prije SP-a 66,7%, poslije SP-a 56,7% (-10%)
Carlo Ancelotti dozira 37-godišnjeg Modrića tako da ovaj postotak ne igra važnu ulogu. Nešto je manji nakon Katara jer su mladi veznjaci Reala počeli igrati sve bolje.
Mateo Kovačić (Chelsea) – prije SP-a 57,5%, poslije SP-a 46% (-11,5%)
Ima stabilan status u Chelseaju, a tijekom sezone je imao nešto lakših ozljeda – na početku koljena, poslije Mundijala potkoljenice. Na Stamford Bridgeu su stigli novi veznjaci, ali Kovačić i dalje igra iako engleski mediji pišu kako bi ga Chelsea mogao prodati nakon sezone.
Domagoj Vida (AEK) – prije SP-a 72,7%, poslije SP-a 58,9% (-13,8%)
Standardni prvotimac AEK-a bio je prije Mundijala, a to je ostao i nakon njega. Prije Katar propustio je dvije prvenstvene utakmice zbog ozljede, po povratku dvije zbog odmora, a nešto manji postotak je zbog činjenice da ne igra utakmice grčkog kupa.
Marcelo Brozović (Inter) – prije SP-a 42,1%, poslije SP-a 27,3% (-14,8%)
Nije ovo sezona koju će Brozović pamtiti, barem što se kluba tiče. Njegovi problemi su počeli u rujnu kada je ozlijedio mišić, a u jednom trenutku je bio upitan i njegov nastup u Kataru, ali srećom je bio dostupan Daliću na svjetskoj nogometnoj smotri. No, nakon Mundijala doživio je novu ozljedu zbog koje nije igrao do veljače, a nakon toga mu se smanjila minutaža. Talijanski mediji pišu kako će nakon ove sezone napustiti Inter.
Luka Sučić (Salzburg) – prije SP-a 65,1%, poslije SP-a 50,2% (-15,1%)
Naš mladi veznjak ove sezone nema sreće s ozljedama. U prvom dijelu sezone je imao problema s preponama i aduktorom, sada je zbog operacije koljena izgubljen do kraja sezone. Inače je standardni prvotimac najbolje austrijske momčadi.
Ivo Grbić (Atletico Madrid) – prije SP-a 15,7%, poslije SP-a 0% (-15,7%)
U prvom dijelu sezone branio je u pet utakmica za Atletico i nije bio loš. Nakon Mundijala nije niti jednom dobio priliku pa mu je Dalić za ovu akciju uputio tek pretpoziv koji se aktivirao ozljedom Ivušića.
Kristijan Jakić (Eintracht) – prije SP-a 75,2%, poslije SP-a 56,4% (-18,8%)
Prije Katara bio je standardni igrač prve postave Eintrachta iako ga je trener Oliver Glasner uglavnom koristio u obrani, a ne u veznom redu. Nakon Mundijala izgubio je svoju poziciju, svih 90 minuta odigrao samo tri puta, a samim time je izgubio mjesto i među Vatrenima, odnosno Dalić mu je za ovu akciju uputio samo pretpoziv.
Nikola Vlašić (Torino) – prije SP-a 89%, poslije SP-a 65,2% (-23,8%)
Jedan od onih koji je u drugom dijelu sezone doživio ozljedu zbog koje ga nije bilo na travnjacima više od mjesec dana. I igre u Torinu su nešto slabije nego što je to bio slučaj prije Mundijala, ali i dalje je to neusporedivo bolje od situacije u kojoj je bio u West Hamu.
Mario Pašalić (Atalanta) – prije SP-a 65,1%, poslije SP-a 30,7% (-34,4%)
Nakon Mundijala izgubio mjesto u prvoj postavi Atalante koju nije imao ‘zacementiranu‘ ni u prvom dijelu sezone. U veljači je imao i problema sa zglobom pa mu je i zbog toga minutaža dosta manja nakon Katara.
Mislav Oršić (Dinamo/Southampton) – prije SP-a 70,7%, poslije SP-a 13,3% (-57,4%)
Najveći tragičar u reprezentaciji. Oršić je ove zime odlučio napustiti Dinamo i otići u Premiership, ali u Southamptonu uopće nije dobio priliku za dokazivanjem, a dio utakmica je pratio i s tribina.
